Mešković: Nadležne institucije bi morale shvatiti nužnost donošenja Zakona o pravima žrtava torture

Ovonedjeljna sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” bila je posvećena temi “Pravda za logoraše – žrtve torture, žrtve sistema”, a u okviru sesije otvorena je i izložba “Logori u BiH”.

Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković je prije početka sesije kazao novinarima da se radi o fotografijama koje govore o zločinima, torturi, mučenju, silovanju i ubijanju logoraša.

Dodao je da je za današnju izložbu pripremljeno 88 fotografija, a u narednom periodu bit će pripremljeno još 50.

– Cilj nam je predstaviti torturu nad logorašima u cijeloj BiH – kazao je Mešković.

Istaknuo je da je Savez logoraša u BiH organizacija koja zastupa interese i stavove, prije svega, kada je u pitanju donošenje zakona o pravima žrtava torture u BiH za logoraše bez obzira na vjersku, nacionalnu, spolnu, etničku ili neku drugu pripadnost.

– Nažalost, mi moramo dokazivati ko smo, šta smo, koja su naša prava, zašta se moramo boriti. Mislim da bi institucije vlasti, na nivou entiteta i BiH morale jednom za sva vremena shvatiti nužnost donošenja zakona o pravima žrtava torture. Ne toliko zbog ljudi koji su pretrpjeli i prošli torture, prije svega zbog mlađih generacija koje to nisu zapamtile i prije svega zbog napretka i bolje sigurnosti BiH – kazao je Mešković.

Tokom sesije prikazan je i dio filma “Logori smrti” Avde Huseinovića.

Novinar, autor i producent Avdo Huseinović je prije sesije kazao novinarima da će biti prikazan isječak iz filma “Logori smrti” koji govori o logorima na području okupiranih sarajevskih općina u periodu 1992.-1995. godina.

– To je ono o čemu se rijetko priča. Isključivo se govori o opsadi Sarajeva. Ona je bila strašna, najduža u novijoj historiji, ogromne su žrtve. Ali nekako u sjeni te priče o opsadi Sarajeva ostaje priča o strašnim torturama, strašnim žrtva koje su preživjeli ljudi na području okupiranih sarajevskih općina – kazao je Huseinović.

Naveo je da film “Logori smrti” obrađuje područje cijele BiH i zamišljen je kao jedan putopis kroz BiH.

– Krenuli smo iz Sarajeva, preko istočne Bosne, Semberije, Posavine, Bosanske Krajine i završili u Hercegovini – kazao je Huseinović, dodajući da je do sada bilo više od 20 projekcija filma širom BiH i na području zapadne Evrope.

Novinarka i pisac, počasna građanka Sarajeva Florence Hartmann je kazala novinarima da se danas pridružila na izložbi i sesiji “Kruga 99” da se govori o logorima i da se zahtijeva pravda za logoraše, za sve žrtve u tim logorima.

Ona je istaknula da se ne zna dovoljno o logorima. Kazala je kako pretpostavlja da jedan dio logora nikada neće biti dokumentiran, jer je bilo puno privatnih, malih logora za koje, ako niko nije preživio, nikada nećemo znati.

– Sjećam se 1992. godine, kod Zvornika je bilo takvih mjesta, a nikada nisu obilježeno na dokumentima. Nikad nisam ta mjesta mogla čuti u toku suđenja u Hagu – kazala je Hartmann.

Smatra da je žalosno, također, da se ne mogu obilježiti oznakom, memorijalom sva mjesta, “jer negdje je zabranjen pristup”.

– To izaziva veliku patnju preživjelih svake godine kada dođu obilježavati, odati počast svojim bivšim sulogorašima – kazala je Hartmann.

Predsjednik “Kruga 99” Adil Kulenović je naveo da se logoraši, nažalost, nalaze odbačeni od države.

– Bolje rečeno, država je danas protiv logoraša iz razloga što ne donosi odgovarajuće zakone kako bi se bar na minimalan način moglo reparirati sve ono što su logoraši u prošlosti doživjeli – kazao je Kulenović.

(RTV7/FENA)