RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Vašington je pozvao Azerbejdžan da zaustavi vojnu akciju koju je pokrenuo u Nagorno-Karabahu koji kontroliše Jermenija, dok je Rusija pozvala obje strane u sukobu da zaustave krvoproliće u planinskoj i spornoj regiji.
Nakon višemjesečnog porasta napetosti u Nagorno-Karabahu na južnom Kavkazu pod kontrolom Jermenije, Azerbejdžan je tu poslao trupe potpomognute artiljerijskim napadima, u pokušaju da otcijepljenu regiju dovede u red.
Karabah je međunarodno priznat kao teritorija Azerbejdžana, ali dijelom ga predvode separatističke jermenske vlasti koje tvrde da je to njihova pradomovina.
Američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarao je i s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim i premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom, pozivajući Baku da deeskalira situaciju.
“Razgovarao sam danas s azerbejdžanskim predsjednikom Alijevim i pozvao ga da odmah prekine vojne akcije u Nagorno-Karabahu”, naveo je Blinken na društvenim mrežama.
Američki State department saopštio je da je Alijev “izrazio spremnost” da prekine neprijateljstva i održi sastanak s predstavnicima Nagorno-Karabaha.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev rekao je Blinkenu da će antiterorističke mjere u Karabahu prestati samo ako jermenske oružane snage polože oružje.
Alijev je tokom telefonskog razgovora s Blinkenom objasnio razloge mjera u regionu, navodi se u saopštenju azerbejdžanskog Predsjedništva.
Osvrćući se na prisustvo jermenskih oružanih snaga u Nagorno-Karabahu, njihove sve veće provokacije u posljednjih nekoliko mjeseci i, kako je rekao, “predsjedničke izbore takozvanog režima”, Alijev je rekao da Baku mora započeti antiterorističke mjere kako bi spriječio te akcije.
“Azerbejdžanska vojska ne gađa civile i infrastrukturne objekte, već samo uništava legitimne vojne ciljeve”, dodao je Alijev.
Ponovo je pozvao na dijalog dok se antiterorističke akcije nastavljaju.
Blinken je poručio Pašinjanu u telefonskom razgovoru da Jermenija ima punu podršku Vašingtona.
Jermenija je preuzela kontrolu nad velikim dijelovima teritorije u ratu koji se odvijao nakon raspada Sovjetskog Saveza. Azerbejdžan je povratio većinu toga u šestosedmičnom sukobu 2020. godine, koji je okončan primirjem uz rusko posredovanje.
Još nije jasno da li će akcije Bakua pokrenuti sukob u Jermeniji, ali bi borbe u Nagorno-Karabahu mogle promijeniti geopolitičku ravnotežu na južnom Kavkazu.
Rusija, ometena vlastitim ratom u Ukrajini, nastoji da sačuva uticaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i gasovodima, suočena s većom aktivnošću Turske, koja podržava Azerbejdžan.
Separatističke vlasti Nagorno-Karabaha saopštile su da je 27 ljudi ubijeno, uključujući dvoje civila, a više od 200 je ranjeno u jučerašnjoj vojnoj akciji Bakua. Mještani nekih sela su evakuisani, tvrde one.
Moskva je pozvala obje strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se na provedbu sporazuma o prekidu vatre iz 2020. godine.
“Pozivamo sukobljene strane da odmah zaustave krvoproliće, zaustave neprijateljstva i otklone mogućnost civilnih žrtava”, navedeno je u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Odnosi između Rusije i Jermenije – tradicionalnih saveznika značajno su se pogoršali otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. i dodatno su se pokvarili posljednjih mjeseci zbog, kako Jerevan navodi, neuspjeha Moskve da se u potpunosti poštuje sporazum o prekidu vatre iz 2020. godine.
Jerevan, koji je vodio periodične mirovne pregovore sa Azerbejdžanom, uključujući pitanja o budućnosti Nagorno-Karabaha, osudio je “agresiju punog razmjera” Bakua na narod Nagorno-Karabaha i optužio Azerbejdžan za granatiranje gradova i sela.
Baku je saopštio kako je njegova namjera “razoružati i osigurati povlačenje formacija jermenskih oružanih snaga sa azerbejdžanskih teritorija i neutralizovati njihovu vojnu infrastrukturu”.
BHRT
