RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Broj izdatih recepata za lijekove za smirenje i antidepresive tokom osam mjeseci ove godine veći je u odnosu na broj izdatih recepata ovih lijekova u istom periodu lani, pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Tako su ljekari građanima Srpske ove godine izdali 101.157 recepata za lijekove za smirenje i 109.891 recepat za antidepresive, a ukupan trošak za ove lijekove prešao je cifru od dva miliona KM.
“Među lijekovima za smirenje najčešće se propisuje alpazolam, a od antidepresiva sertalin”, istakli su u FZO RS.
Kako su naveli, lijekovi za nervni sistem, a u koje se ubrajaju lijekovi za smirenje i antidepresivi, nalaze se na trećem mjestu najpropisivanijih lijekova.
“U istom periodu prošle godine propisana su 97.154 recepta za lijekove za smirenje i 102.259 recepata za antidepresive. Trošak Fonda za lijekove za smirenje za osam mjeseci prošle godine bio je oko 1,3 miliona KM, a za antidepresive 674.603 KM”, naveli su u Fondu, dodajući da finansiraju one lijekove za smirenje i antidepresive koji se nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept.
Biljana Milošević, sociolog, ističe da su ovi podaci frapantni te da se s obzirom na brojnost stanovništva radi se o enormno visokoj cifri.
“Imali smo probleme nedavne pandemije, i to su problemi globalnih razmjera koji se pretaču i na naše društvo, čime se stvara kriza po mentalno zdravlje i koji podstiču kratkoročne i dugoročne stresove kod ljudi i potkopavaju mentalno zdravlje”, rekla je Miloševićeva za “Nezavisne novine”.
Prema njenim riječima, svakodnevne ekonomskopolitičke priče se svjesno ili nesvjesno odražavaju na pojedince i ostavljaju trag na njima.
“Ne nosimo se svi mi isto sa problemima. Ne doživljavamo svi na isti način određene stresne situacije. Neko je više otporan, a neko slabije. Sve to rezultira problemima koji dolaze iz sfere mentalnog zdravlja”, rekla je ona.
Maja Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, istakla je za “Nezavisne novine” da postoji niz faktora koji dovode do depresivnog stanja, a neki od njih su narušeno samopouzdanje i samopoštovanje, osjećaj usamljenosti, kao i gubici bliskih osoba, partnera ili posla.
“Čim primijetimo da imamo u okruženju osobe koje imaju depresivna stanja, jako je bitno da obavimo razgovor s njima i da im pomognemo da potraže adekvatnu stručnu pomoć”, rekla je Zorićeva.
Ona je dodala da je potrebno normalizovati potrebu za stručnom pomoći.
“Psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti su osobe koje imaju stručno znanje i uputstva kako se na adekvatan način izboriti sa problemima mentalnog i emocionalnog funkcionisanja. Jako je bitno da ohrabrimo bližnje u traženju stručne pomoći. Preporučujemo da se prvo krene sa psihoterapijskim tretmanom pa ukoliko nema napretka onda da se koristi medikamentozna terapija”, istakla je Zorićeva.
(Vijesti.ba)
