Historija Cvjetnice

Prvi opis liturgije Cvjetnice u Jeruzalemu nalazimo u 4. st. kod hodočasnice Egerije koja opisuje kako se te nedjelje u Jeruzalemu, nakon jutarnje euharistije, oko 13 sati sav puk s biskupom ponovno sabrao na Maslinskom brdu kod bazilike zvane Eleona. Nakon himni i antifona te službe riječi vjernici bi otišli do bazilike Uzašašća na istome brdu. Oko 17 sati pročitao bi se evanđeoski odlomak o Isusovom svečanom ulasku u Jeruzalem, nakon čega bi svi u procesiji krenuli u prema bazilici Uskrsnuća pjevajući Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje i noseći grane palmi ili maslina. Nakon službe svjetla u Bazilici, biskup bi otpustio narod. Ovaj običaj došao je na Zapad u 8. stoljeću.

Pjesme u ophodu: Poklici Židovska su djeca, Hosana Davidovu Sinu, Slava, čast i hvala ti, dio su stoljetne tradicije liturgije Cvjetnice i nose snažno mesijansko značenje. Poklik hosana (Gospodine, spasi nas), preuzet je iz Ps 118, 25-26 (Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje), a uz zaziv Maranatha (Dođi, Gospodine) u slavlju euharistije prisutan je od 1. stoljeća. Poklik je ušao i u liturgiju Cvjetnice ukazujući na sliku poniznog Krista koji se potpuno predaje Božjem naumu spasenja.

Misna čitanja: Na Cvjetnu nedjelju čitaju se sljedeća čitanja: Iz 50, 4-7 (Treća pjesma o sluzi Gospodnjem); Ps 22 (Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?); Fil 2, 6-11 (Kristološki himan); Muka Gospodina našega Isusa Krista. Prije posljednje liturgijske reforme na Cvjetnicu se uvijek čitala Muka po Mateju, dok se danas čitaju izvješća o Kristovoj muci iz Evanđelja po Mateju, Marku ili Luki, ovisno o godini.
Naziv ‘Cvjetnica’: Nedjelja kojom započinje Veliki tjedan službeno se naziva Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj čime se povezuju Kristova kraljevska pobjeda i navještaj Muke, piše bitno.net. Ovaj se naziv prvi put pojavljuje u 8. stoljeću, kada je objedinjena istočna i zapadna tradicija. Istočna, jeruzalemska tradicija već je u 4. stoljeću ovoj nedjelji dala naziv Nedjelja palmi, naglasivši tako Kristovo mesijansko poslanje i njegov ulazak u Jeruzalem, dok je drevna rimska tradicija ovu nedjelju nazivala Nedjeljom Muke Gospodinove stavivši u središte Kristovu muku na križu.
Hrvatski naziv Cvjetna nedjelja, Cvjetnica, Palmenica ili Uličnica odnose se na procesije s blagoslovljenim grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Kod nas taj je dan obilježen uporabom raznovrsnog proljetnog bilja.

(hrvatskiglasnik.ba)