RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell objavio je Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu, a jedan dio posvećen je Bosni i Hercegovini.
Dio koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu upozorava između ostalog na nazadovanje u nizu segmenata.
Kada je u pitanju garancija slobode izražavanja u RS, ukazuje na neophodnost sprovođenja izbornih reformi, te naglašava potreba ispunjavanja 14 prioriteta koje je pred lokalne vlasti stavila Evropska komisija. Upozorava se i na politički uticaj pod kojim se nalaze javni emiteri.
“U julu 2023. godine, u Krivični zakon entiteta RS ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad. Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem, i u neizvjesnim finansijskim uslovima”, navodi se u uvodnom dijelu sažetka izvještaja za Bosnu i Hercegovinu.
Dokument dalje podsjeća kako je u septembru 2023. godine, Narodna skupština entiteta RS usvojila u prvom čitanju Nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti, istaknuvši kako bi njegovo potpuno usvajanje bi predstavljalo veliki korak unazad.
Kritiku su dobile i vlasti na državnom nivou, a razlog su neispunjene ustavne reforme, posebno u kontekstu neizvšenih presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“Zemlja mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. Potrebne su značajne reforme kojima će se osigurati da svi građani imaju mogućnost da efikasno ostvaruju svoja politička prava, te da se na taj način ustavni i zakonodavni okvir zemlje usklade sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava utvrđenom u predmetu Sejdić-Finci”, piše u ovom izvještaju.
Poseban fokus stavljen je i na obrazovanje, odnosno ukidanje diskriminacije u ovom sektoru, ali i na odnos prema manjinama.
“Potrebno je prekinuti podjele u obrazovanju kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom.”
Rodno zasnovano nasilje, loše postupanje sa licima lišenim slobode i nedovoljna zaštita pripadnika manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost”, napisao je Borrell.
Spomenuto je i 14 ključnih prioriteta, koje je Evropska unija postavila pred vlasti u Bosni i Hercegovini 2019. godine.
“Kao dio procesa evropskih integracija, EU nastavlja pomno pratiti poštovanje ljudskih prava, uključujući slobodu okupljanja i udruživanja i slobodu izražavanja, prava osoba u osjetljivim situacijama, uključujući pripadnike manjina, kao i ravnopravnost spolova.
Polovina od četrnaest ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije iz 2019. godine o zahtjevu Bosne i Hercegovine (BiH) za članstvo u EU, se odnosi na temeljna prava. Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promoviše okruženje pogodno za pomirenje”, piše u izvještaju Josepa Borrella.
(Vijesti.ba)
