RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
U idućem tjednu, od 6. do 9. juna, u državama članicama provest će se deseti izbori za Europski parlament, a građani Hrvatske svojih će 12 zastupnika birati 9. juna.
Hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini također će moći glasovati 9. juna od 7 do 19 sati na sedam lokacija: Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu, Kampus Sveučilišta u Mostaru, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banjoj Luci, Hrvatski kulturni centar “Sv. Franjo” u Tuzli, Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” u Livnu, Osnovna škola “Vitez” u Vitezu te Školski centar fra Martina Nedića u Orašju.
Inače, izbori zastupnika u Europski parlament održavaju se tijekom posljednje godine petogodišnjeg mandata Europskog parlamenta, a građani Hrvatske birat će 12 članova između 300 kandidata s 25 lista, odnosno 23 stranačke i dvije nezavisne.
HDZ-ovu listu nosi Andrej Plenković, Mostovu Božo Petrov, DP-ovu Ivan Penava, SDP-ovu koalicijsku Biljana Borzan, MOŽEMO! Gordan Bosanac itd.
Proširenje EU
Ovo su prvi izbori za Europski parlament nakon Brexita, pandemije Covida-19 te ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku koji su polarizirali Europu.
S obzirom na brojne izazove, ovogodišnji izbori imaju veliki značaj jer političke odluke koje se donose u Europskom parlamentu utječu na smjer kojim će se Europa kretati.
Tako i ključne teme u programima kandidata za Europski parlament uključuju pitanja o Ukrajini i Kini, proširenju EU-a, jedinstvenom tržištu, EU gospodarstvu i zelenoj politici.
Ovi izbori dolaze u trenutku kada je pitanje proširenja Europske unije na zapadni Balkan dobilo novi zamah, posebno nakon nedavnog zelenog svjetla za početak pregovora BiH s EU.
Odobrenje početka pregovora s Bosnom i Hercegovinom označava važan korak naprijed za ovu zemlju prema integraciji u europske strukture, što će građanima donijeti nove prilike za ekonomski razvoj, jačanje institucija i unaprjeđenje standarda života.
S obzirom na dinamičnu geopolitičku situaciju, uključujući pitanja stabilnosti i sigurnosti na zapadnom Balkanu te rastući utjecaj drugih globalnih aktera, poput Rusije i Kine, uloga Europske unije postaje još važnija.
Brojni izazovi
Predstojeći izbori privlače posebnu pažnju i zbog sve glasnije desnice, a neki anketni rezultati pokazuju da bi radikalne desne stranke mogle osvojiti četvrtinu mjesta u Europskom parlamentu, što bi značajno utjecalo na političke odluke, posebice u vezi s migracijom i klimatskim promjenama.
Upravo je migracijska i politika azila bila jedna od najspornijih tema u Europskoj uniji dugo vremena, a početkom travnja Europski parlament dao je konačan pristanak na reformu azila, što su mnoge nacionalne vlade nazvale uspješnom pričom.
Jedna od gorućih tema uoči predstojećih izbora je nastavak podrške Ukrajini uslijed rata s Rusijom. EU lideri balansiraju između želje da pomognu Ukrajini u obrani njezinih međunarodno priznatih granica i izbjegavanja eskalacije sukoba koji bi mogao dovesti do izravnog sukoba s Rusijom.
Pored svega, europske lidere iznenadio je i val prosvjeda europskih farmera u nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Grčku, Portugal i Poljsku.
Unatoč brojnim izazovima, Europska unija ostaje snažan oslonac poštivanju ljudskih prava i vladavine pravne države, a glasači će idućega tjedna odlučiti hoće li tako i ostati te koja će se rješenja pronaći za aktualne izazove.
Kako dišu Europljani?
Europski parlament jedina je institucija čije zastupnike građani Europe biraju izravno.
Izborni rezultati imaju važan utjecaj na sastav Europske komisije čije povjerenike odobravaju izabrani zastupnici Parlamenta. Obje institucije blisko surađuju s Vijećem EU-a na ključnim pitanjima koja utječu na svakodnevicu i kvalitetu života građana Europe.
Rezultati izbora bit će objavljeni 9. lipnja u večernjim satima, a prva procjena rezultata bit će objavljena u 18:15 po srednjoeuropskom vremenu, dok će u 23 sata biti poznat približan sastav Europskog parlamenta za idućih pet godina.
Kako će Europska unija izgledati nakon izbora i kakvu će politiku voditi njezini čelnici u mnogome će usmjeriti i budućnost države BiH, kao i napredak svih građana koji teže boljim životnim uvjetima.
(N1)
