Danas je Svjetski dan okoliša

„Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration.”

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna, kako bi se podigla globalna svijest o pitanjima životne sredine i podstaklo kolektivno djelovanje ka održivoj budućnosti. Ovogodišnja zemlja domaćin je Kraljevina Saudijska Arabija. Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana zaštite okoliša usmjerena je na obnovu zemljišta, problem dezertifikacije i otpornost na sušu pod sloganom „Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration.” Detaljnije podatke o Kampanji moguće je pronaći na službenoj stranici WED-a https://www.worldenvironmentday.global/

Suša i dezertifikacija prijete bitnim ekosistemima diljem planeta, uključujući slatkovodne ekosisteme i tlo, vezivno tkivo koje omogućuje sav život na Zemlji. Što čini kopnene ekosisteme tako jedinstvenima?

Tlo i voda

• Gotovo 60 posto svih vrsta živi u tlu, što kopno čini najvećim bioraznolikim staništem na planeti. 
• Zdrava tla pohranjuju ogromne količine ugljika, koji bi, ako bi se oslobodio, uzrokovao veliki porast planetarnog zagrijavanja.
• Samo 0,5 posto ukupne količine vode na Zemlji je upotrebljiva i dostupna slatka voda. Klimatske promjene opasno utiču na tu ponudu.
• Tokom protekle dvije decenije, skladištenje vode na kopnu (uključujući vlagu tla, snijeg i led) je opadalo po 1 centimetar godišnje, sa ozbiljnim posljedicama po sigurnost vode i proizvodnju hrane.

Područja osjetljiva na sušu

• Područja osjetljiva na sušu predestavljaju mjesta koja se suočavaju sa velikom nestašicom vode – pokrivaju 41 posto površine Zemlje i 78 posto svjetskih pašnjaka.
• Područja osjetljiva na sušu proizvode 44 posto globalnih usjeva, izvor su hrane za polovinu svjetske stoke i podržavaju živote i sredstva za egzistenciju za više od 2 milijarde ljudi. 
• Područja osjetljiva na sušu su dom za više od četvrtine svjetskih šuma, trećinu globalnih žarišta biodiverziteta i pružaju kritične tačke migracije ptica.

Pustinje

• Pustinje pokrivaju više od jedne petine kopnene površine Zemlje i nalaze se na svim kontinentima.
• Sahara je najveća pustinja na svijetu, te se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, otprilike veličine Kanade.
• Unatoč svojoj reputaciji beživotne pustinje, Sahara je dom za 500 vrsta biljaka, 70 vrsta sisavaca, 100 vrsta gmazova, 90 vrsta ptica i nekoliko zglavkara, poput pauka i škorpiona. 
• Mnoge se pustinje šire zbog klimatskih promjena, ali neke zemlje uzvraćaju, uključujući 22 zemlje u Africi koje graniče s pustinjom Saharom gdje inicijativa Velikog zelenog zida ima za cilj obnoviti 100 miliona hektara zemlje kroz mozaik zelenih i produktivnih pejsaža.

Šume

• Šume pokrivaju 31 posto Zemlje, ali nisu podjednako raspoređene jer se više od polovine svjetskih šuma nalazi u samo pet zemalja: Brazilu, Kanadi, Kini, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama.
• Šume su dom za više od polovine kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata na svijetu.
• Trenutno je zabilježeno više od 28.000 biljnih vrsta koje se koriste u medicini , a mnoge od njih se nalaze u šumskim ekosistemima.
• Mikroorganizmi u tlu su važni u proizvodnji antibiotika. Penicilin, na primjer, dolazi iz male gljivice koja živi u tlu.
• Najveći organizam na Zemlji je gljiva u Plavim planinama Sjedinjenih Država. Pokrivajući oko 965 hektara zemlje, gljiva bi mogla biti stara čak 8.650 godina, što bi joj donijelo mjesto među najstarijim živim organizmima na svetu.

Slatka voda

• Jezera, rijeke i močvare drže 20-30 posto globalnog ugljika iako zauzimaju samo 5-8 posto kopnene površine.
• Rijeka Nil se smatra najdužim plovnim putem na svijetu. Počevši od istočne Afrike, teče kroz 11 različitih zemalja i proteže se na 6.695 kilometara.
• Sredstva za egzistenciju otprilike 1,4 milijarde ljudi širom svijeta direktno zavise o pristupu slatkoj vodi, uključujući poslove koji se odnose na industriju hrane i pića, energetiku i vodu.

Poljoprivredna zemljišta

• Svakih pet sekundi erodira se ekvivalent jednog fudbalskog terena. Ipak, potrebno je 1000 godina da se stvori 3 centimetra gornjeg sloja tla.
• Svake godine se širom svijeta ispere ili otpuše vjetrom više od 24 milijarde tona neprocjenjivog gornjeg sloja tla , jer se zemlja previše obrađuje i prekomjerno koristi za ispašu, a drveće i šume sijeku. 
• Svijet će morati povećati proizvodnju hrane za 60-70 posto kako bi prehranio predviđenu ljudsku populaciju od 9 milijardi do 2050. godine, iako trenutna poljoprivredna ekspanzija i dalje ugrožava šume i biodiverzitet.
• Blizu 75 posto svjetskih usjeva voća i sjemena ovisi, barem djelimično, o oprašivačima poput pčela. Oprašivači doprinose 35 posto ukupne svjetske proizvodnje usjeva, oprašujući 87 od 115 vodećih prehrambenih kultura širom svijeta.  
• Uprkos svom značaju, oprašivači su u ozbiljnom padu, prvenstveno zbog intenzivnih poljoprivrednih praksi, upotrebe pesticida, invazivnih vrsta, bolesti i klimatskih promjena. 
• Na globalnom nivou, sredstva za egzistenciju najmanje 2 milijarde ljudi zavise od poljoprivrednog sektora, posebno siromašnog i ruralnog stanovništva.

Gradovi

• Gradovi zauzimaju tri  posto Zemljine kopnene površine, ali su dom za više od polovine njenih stanovnika. 
• Gradovi pokrivaju 75 posto globalne upotrebe resursa i energije i proizvode više od polovine globalnog otpada i najmanje 60 posto emisija stakleničkih plinova. 
• Više od jedne trećine najvećih gradova, uključujući Barselonu, Bogotu, Njujork i Tokio, nabavljaju značajan dio svoje visokokvalitetne vode za piće iz zaštićenih šuma u blizini. 
• Drveće u urbanim sredinama može rashladiti zrak do 5°C, smanjujući potrebe za klimatizacijom za 25 posto. Urbano drveće pruža višestruke zdravstvene prednosti, kao što je čistija voda. Ono također ,među mnogim drugim prednostima, čisti zrak i smanjuje opasnost od poplava.

•