RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Vijeće ministara BiH utvrdilo je i uputit će u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH kojim se daje po pet neradnih dana za obilježavanje vjerskih praznika.
Za katolike neradni dani su za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za Sve svete te za Božić. Iako je bilo nevjerovatno to što među praznicima nema Uskrsa ranije je s vjerskim poglavarima usuglašeno da se Uskrs ne stavlja među praznike budući da Uskrs pada u nedjelju koja je inače neradni dan.
Za pravoslavce su neradni dani Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs.
Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda.
Neradni dani za pripadnike jevrejske vjere su u vrijeme blagdana Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanu (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja), a za pripadnike ostalih vjera u BiH zakonski je definirano pet dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.
Potvrđen je jučer i Nacrt osnovnog ugovora BiH i Islamske zajednice u BiH. Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac kazala je da su određena nerazumijevanja iz tog ugovora sada otklonjena te da su određene odredbe precizirane. Te odredbe odnosile su se na korištenje slobodnog vremena i pauze za džuma-namaz petkom i za sehur i iftar tokom ramazana te korištenje dana za obavljanje hadža.
-Nejasnoće su otklonjene jer je federalnim zakonom već propisano da svaki radnik, prema Zakonu o radu kakav se priprema i u Republici Srpskoj, ima pravo na dnevni odmor od pola sata, a kako će ga koristiti ovisi od dogovora poslodavca i radnika, ističe Borovac. S druge strane, kada je u pitanju hadž to su sve neradni dani odnosno, to nije plaćeno nego se radi o neplaćenom odsustvu, dok će se u dogovoru s poslodavcem koristiti i sat vremena za džumu-namaz kako je već precizirano federalnim zakonom.
