Nobelova nagrada za mir dodijeljena je organizaciji Nacionalni kvartet za dijalog u Tunisu (Tunisian National Dialogue Quartet ) za njihovu ulogu u demokratskoj tranziciji, nakon revolucije 2011. godine.
Odluku Nobelovog komiteta saopćila je predsjedavajuća Kaci Kullmann Five.
Poslije revolucije koja je pokrenula “Arapsko proljeće”, poznate i kao “jasmin revolucija”, nastupila je demokratska tranzicija na temeljima dogovora četiri organizacije civilnog društva – Lige za ljudska prava, Reda advokata, Udruženja zaposlenih i Ujedinjenih sindikata.
“Kvartet” je dobio Nobelovu nagradu za “odlučan doprinos izgradnji pluralističke demokratije u Tunisu nakon jasmin revolucije 2011. godine”.
Kvartet je formiran 2013. godine kada je proces demokratizacije bio na rubu kolapsa, nakon političkih ubistava i nemira u cijeloj zemlji. Kvartet je uspostavio alternativu, miran politički proces u vremenu u kome je zemlja bila na ivici građanskog rada”, rekla je u navodi se u obrazloženju Norveškog Nobelovog komiteta predsjedavajuća Kaci Fullmann Five.
Kako se navodi, četiri organizacije predstavljaju različite sektore i zalažu se za različite vijrednosti u društvu Tunisa i na osnovama ozbiljnog dogovora su sa uspjehom odigrale ulogu medijatora i predvodnika ka mirnom razvoju demokratije.
“Arapsko proljeće je počelo u Tunisu, ali se ubrzo raširilo… U mnogim zemljama borba za demokratiju i osnovna prava je, ili u zastoju ili je doživjela brojne neuspehe. Međutim, u Tunisu se odvija demokratska tranzicija zahvaljujući živom cilvinom društvu, koje traži poštivanje osnovnih ljudskih prava”, navodi se u obrazloženju.
Napor “Kvarteta” se opisuje kao “ključan” za kulminaciju revolucije u vidu mirnih, demokratskih izbora prošle jeseni.
“Primjer Tunisa ukazuje na vrijednost dijaloga i osjećaja nacionalne pripadnosti u regijama pogođenim konfliktima”, navodi se u obrazloženju Norveškog Nobelovog komiteta.
Prije proglašenja dobitnika, petočlani norveški Komitet za dodelu Nobelove nagrade nije dao nikakve nagovještaje o tome ko će biti ovogodišnji laureat, a među nominovanima su, izmedju ostalih, bili papa Franja, nemačka kancelarka Angela Merkel, eritrejski sveštenik Musi Zerai i saudijski bloger Raif Badavi.
Među dobitnicima prestižne nagrade su Nelson Mandela, Aung San Su Ći, Martin Luter King, ali i mnogi čiji je izbor podigao mnogo prašine i koji je nagradu načinio jednom od najkontroverznijih – samo u ovom veku tu su kontroverzni izbori američkog predsednika Baraka Obame (2009), Ala Gora (2007), Evropske unije (2012), Džimija Kartera (2002)…
(BHRT/RTV7)