RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Bosna i Hercegovina je na trećem mjestu zemalja koje su bile najizloženije ekstremnim vremenskim uvjetima u 2014. godini, pokazuje najnovije istraživanje Globalnog indeksa klimatskog rizika koji je Germanwatch predstavio na klimatskom summitu u Parizu.
Sredinom maja prošle godine poplave u Srbiji, koja zauzima prvo mjesto, prouzročile su štetu koja je procijenjena na više od dvije milijarde dolara, dok je zbog poplava i klizišta u Bosni i Hrcegovini domove moralo napustiti otprilike 90.000 ljudi, navode analitičari Germanwatcha.
“Zbog klimatskih promjena, ljudi i države vjerovatno će se suočiti s ekstremnim oborinama”, kazao je autor istraživanja Sonke Kreft za Reuters. Klimatske promjene građani Bosne i Hercegovine odavno osjete.
Prvi put od početka hidrometeoroloških mjerenja u Banjoj Luci je u rujnu ove godine izmjereno više od 40 stepeni Celzijusa, navodi DW. Na svim mjernim stanicama u Federaciji BiH lipanj je bio ekstremno topao. Istodobno je u ovom mjesecu zabilježena izrazito mala količina oborina, što je dovelo do suša. Najveća količina oborina ikada zabilježena je 2010., a najmanja već 2011. godine. Zabilježene su i prve pijavice, kojih bi moglo biti sve više.
Smjene poplava i suša je ono što nas u idućim godinama očekuje u Bosni i Hercegovini, smatraju klimatolozi.
“Od 2000. do 2014. svaka godina je bila ekstremna prema nekom klimatskom parametru. Prema modelima koji govore o budućim scenarijima klimatskih promjena, oni su sve pesimističniji.
Poplave koje su bile čak i petstogodišnji rekord bit će sve češće, kao i broj probijenih rekorda koje možemo očekivati upravo zbog klimatskih promjena”, kaže za DW stručni suradnik u Odjelu primijenjene meteorologije Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović dodajući kako ćemo, ipak, i dalje imati izražena sva četiri godišnja doba.
Ono što posebno zabrinjava jest porast prosječne temperature u Bosni i Hercegovini na razini godine. On je u posljednjih petnaest godina iznimno izražen i iznosi do dva stepena Celzijusa, što je premašilo i globalna očekivanja.
“Mi stalno imamo situacije koje se opisuju kao pojava koja se događa svakih 50 ili sto godina, a imamo svake ili svake druge godine neki novi rekord”, kaže klimatologinja u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske Milica Đorđević.
Klimatskih ekstrema bit će sve više i oni dolaze kao posljedica globalnog djelovanja zagađivača. Izazov je, tvrdi DW, što prognoze dugoročno ne mogu predvidjeti koji od ekstrema, sušu ili poplavu, će nam donijeti koja godina.
(Fokus.ba)
