Savez logoraša BiH obilježio Dan ljudskih prava: Djeca više nikada ne smiju doživjeti ratnu torturu

Prema riječima predsjednika Saveza logoraša BiH Jasmina Meškovića, ova organizacija pokušaće svojim pričama ukazati na kršenje ljudskih prava djece tokom rata. Spajanjem dva iskustva, djece koja su bila u logoru i današnjih generacija koje to nisu osjetile, Savez logoraša BiH želi ukazati na potrebu tolerancije i suživota u BiH. „Želimo dati težište na djecu koja su bila u logoru i koja su rođena u logorima, ali i posebno dati pažnju djeci koja, srećom, nisu preživjela te torture i nisu imala ratna iskustva. Želimo ta dva iskustva spojiti svojim pričama o tome kako oni vide torturu, zločin, logore. S druge strane, željeli smo, mi koji smo sve to preživjeli, prenijeti im jedno isksutvo da moraju učiti voljeti i poštovati jedni druge, da sva njihova znanja moraju biti u funkciji tolerancije i suživota u BiH. Nikada se ne smije više dogoditi da naša djeca, kao bića koja nikome ne žele zlo, prolaze torture i ratne strahote“, kazao je Mešković.

Jedan od onih koji je kao dijete bio u logoru je i Stipe Varivoda, koji je sa 14 godina prošao najgore torture rata, što je ostavilo trajne posljedice na njega. „Sada živim u Sarajevu, ali sam iz Kalinovika gdje sam bio zarobljen sa 14 godina. Došao sam kod moje majke na ferije pred rat. Nisam znao ni šta se dešava, odjednom je zapucalo. Našao sam se kod mame, a oni su me odveli u logor u Osnovnoj školi ‘Miladin Radojević’. Želim samo poručiti da se nadam kako se ovako nešto nikada nikome neće ponoviti, a posebno ne djeci. Ovo što smo mi preživjeli, da oni nikada ne dožive“, kazao je Varivoda.

Neuropsihijatar, primarijus doktor Fehma Kovač posvetila se radu sa osobama koje su prošle traume u logorima. Tako se i sa Stipom druži već dvije godine. „Stipu sam upoznala prije dvije godine i od tada mu pomažem. Njegov slučaj je ilustrativan. Kod njega se radi, ne samo o kršenju prava djeteta nego i osoba sa posebnim potrebama. Takve populacije djece sa posebnim potrebama su najranjivije. Svim međunarodnim zakonima su trebali biti zaštićeni, a vidimo šta se desilo sa Stipom i mnogom drugom djecom. Čitav taj traumatski period, koji se dešavao kod njega, je poseban. Dodatna traumatizacija je omela sve mogućnosti koje je on tokom rehabilitacije mogao da postigne. Srećom, zajednica je dosta učinila za Stipu, ali o tome ne bih govorila, jer je to njegova lična stvar“, rekla je doktorica Kovač.

Prema podacima kojima raspolaže Savez logoraša BiH, tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine oko 20.000 maloljetnih osoba bilo je u logorima. Mnogi od njih su se rodili u logorima i osjetili najveće torture. Više od hiljadu djece je, nažalost, ubijeno u logorima. Stoga je Savez logoraša BiH i danas iskoristio priliku da pozove odgovorne da donesu zakon o pravima žrtava torture, posebno djece.

(BNN)