Direktorica Medice Sabiha Husić izjavila je da se predstavnici nevladinih organizacija s tim ne slažu jer smatraju da treba da postoji mogućnost osnivanja sigurnih kuća i na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama, ne isključujući njihovo osnivanje i kao javnih ustanova.
Pojasnila je da su u više od 20 godina postojanja sigurnih kuća s nivoa Federacije BiH finansirane su s oko 10 posto potrebnog iznosa za njihovo funkcionisanje, dok se finansiranje s kantonalnog nivoa razlikuje od jednog do drugog kantona, pri čemu jedino Kanton Sarajevo osigurava 80 posto potrebnih sredstava.
Husić je istakla da nisu sigurni da li će biti moguće provesti zakon po kojem bi sigune kuće bile javne ustanove, odnosno da li bi bilo osigurano dovoljno sredstava za njihovo finansiranje, i strahuju da bi to moglo dovesti do zatvaranja jednog broja tih ustanova.
Koordinatorica sigurne kuće pri organizaciji Vive žene iz Tuzle Fatima Bećirović precizirala je da za rad jedne sigurne kuće godišnje treba između 250.000 i 300.000 KM, a da šest sigurnih kuća u FBiH godišnje zbrine do 350 žrtava nasilja.
Naglasila je da su članovi Komisije za ravnopravnost spolova Parlamenta FBiH razumjeli njihove prijedloge i potvrdili da će ih podržati, i da se nada da će i ostali imati razumijevanje za tu tematiku.
(Vijesti.ba)