RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Europski sud za ljudska prava objavio je presudu u predmetu Bărbulescu protiv Rumunije koja je izazvala veliko zanimanje javnosti. U navedenom slučaju, komunikacija preko Yahoo Messengera trebala je da služiti isključivo za odgovaranje na zahtjeve klijenata, te je kompanija imala uspostavljena interna pravila zabrane korištenja interneta u privatne svrhe.
Naime, navedena pravila zaposlenik je prekršio što je rezultiralo opomenom, a zatim i otkazom sa posla. Nakon što se zaposlenik žalio na povredu prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, te je isti izgubio slučaj pred nacionalnim sudovima, obratio se Europskom sudu za ljudska prava.
Sud je mišljenja da nije nerazumno da poslodavac želi potvrditi da su zaposlenici završili svoje profesionalne zadatke za vrijeme radnog vremena i istaknuo da je poslodavac pristupio profilu zaposlenika jer je vjerovao da je korespondencija isključivo radna.
S obzirom na to da je ovo presuda Europskog suda za ljudska prava koji djeluje u sklopu Vijeća Europe, kontaktirali smo Agenciju za zaštitu ličnih/osobnih podataka u Bosni i Hercegovini kako bi saznali da li se ova presuda odnosi i na područje naše zemlje.
“Vidimo da nema ništa sporno u navedenoj Presudi te da nije došlo do povrede prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske. Riječ je o nadziranju komunikacije zaposlenika, od strane poslodavca, koju je zaposlenik, u toku radnog vremena, obavljao saYahoo Messengera otvorenog po nalogu poslodavca.
Kao što vidite, navedena presuda je donijeta od strane Europskog suda za ljudska prava koji djeluje u sklopu Vijeća Europe, tako da svojim primjerom obuhvaća svih 47 zemalja članica Vijeća Europe uključujući i Bosnu i Hercegovinu koja je članica navedene organizacije od 24. aprila 2002. godine”, pojašnjava nam direktor agencije Petar Kovačević.
Cilj Zakona o zaštiti osobnih podataka u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“ broj: 49/06, 76/11 i 89/11; u daljem tekstu: Zakon), je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim osobama, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podatakau pogledu obrade osobnih podataka koji se na njih odnose.
“Stoga, poslodavci u BiH dužni su poštovati odredbe koje nalaže Zakon. Također, zaštita osobnih podataka i privatnosti regulirana je i zakonima o radu koji se primjenjuju na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Istima nije dopušteno prikupljanje, obrađivanje, korištenje ili dostavljanje trećim osobama, osobnih podataka radnika osim ako je to određeno zakonom ili ako je potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa.
Slijedom navedenih propisa uviđamo da privatne prepiske zaposlenika, u regularnim okolnostima, nije dozvoljeno pregledati, te da poslodavci ne mogu zlouporabljivati svoje ovlasti i kontrolirati privatne e-mailove i profile društvenih mreža zaposlenika ako se isti ne koriste za poslovne svrhe”, dodaje naš sagovornik.
Međutim, ukoliko je riječ o korištenju službenih e-mailova, profila na društvenim mrežama i slično, navedeni mogu u određenim okolnostima postati predmet provjere od strane poslodavca (npr. sumnja da tim putevima cure povjerljive informacije iz kompanije, zlouporaba navedenih puteva komunikacije u neprihvatljive svrhe itd.).
Takva pitanja u kompanijama i službama većinom su riješena unutarnjim pravilnicima, uputstvima, procedurama itd. kojima se zaposlenici informiraju šta je dozvoljeno a šta ne na radnom mjestu. Također, poslodavcu je dozvoljen pristup službenim e-mailovima i računarima zaposlenika i u određenim okolnostima kada poslodavac treba da provjeri da li je zaposlenik obavio radne zadatke.
Isto važi i za e-mailove i profile otvorene na ime radnika, po nalogu poslodavca, a koji će se isključivo koristiti u poslovne svrhe u toku radnog vremena”, zaključuje direktor Kovačević zaRadiosarajevo.ba.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka propisane su i određene kazne za nezakonitu obradu osobnih podataka. Novčane kazne variraju (od 500 do 100.000 hiljada KM) u zavisnosti od povrede Zakona prema članovima 48., 49., 50., 51., i 52.
(Radiosarajevo.ba)
