RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Ukidanje Schengenskog sporazuma o otvorenim granicama u Evropi koštalo bi ekonomije država članica EU najmanje 470 milijardi eura tokom decenije, sudeći po njemačkoj studiji objavljenoj u ponedjeljak.
Posljedice po trgovinu također bi koštale velike trgovinske partnere poput Sjedinjenih Država i Kine desetke milijardi eura svaku od dvije zemlje, navodi se u studiji Prognos instituta u ime Bertelsmann fondacije.
Studija je objavljena u vrijeme kada je nekoliko evropskih zemalja ponovo uvelo rigorozne granične kontrole kako bi suzbile masovni priliv izbjeglica, najveći val ljudi koji traži azil od Drugog svjetskog rata.
– Ako se evropske granice ponovo zatvore, to će staviti još veći pritisak na ionako slabi evropski ekonomski rast. Na kraju će građani biti ti koji će platiti račun – izjavio je Aart De Geus, predsjedajući Bertelsmann fondacije.
Duža čekanja na granicama dovest će do gomilanja roba u skladištima i povećat će troškove osoblja za kompanije koje isporučuju robu tačno na vrijeme, a pouzdano brzi priliv roba više se ne može garantirati – navodi se u studiji.
Na osnovu “optimističnog” scenarija, troškovi proizvodnje u EU porast će za jedan posto, obarajući bruto domaći proizvod (BDP) EU za 470 milijardi eura od 2016 do 2025. godine, tvrdi studija.
To će koštati Njemačku 77 milijardi eura, a Francusku više od 80 milijardi.
– Trend pada u trgovini i rasta cijena koštat će američku ekonomiju 91 milijardu eura tokom deset godina, a Kinu 95 milijardi eura u okviru istog scenarija – tvrdi se u studiji.
Na osnovu “pesimističnog” scenarija, troškovi proizvodnje u prosjeku bi porasli za tri posto. To bi rezultiralo ekstra troškovima za EU od 1,4 triliona eura, uključujući 235 milijardi eura za Njemačku i 244 milijardi eura za Francusku, navodi se u studiji.
Schengenska zona omogućuje putovanje bez pasoša kroz 26 zemalja, od kojih je većina članica EU, i smatra s jednim od najvećih postignuća evropskog jedinstva, prenosi AFP.
(Vijesti.ba / FENA / RTV7)
