RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Da li su moguća hapšenja rukovodstva Republike Srpske nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da privremeno zabrani referendum u ovom entietu? To je tema koja ima uporište u Kaznenom zakonu BiH u slučaju nepoštovanja odluka Ustavnog suda. No, za takvo što još nisu ispunjeni svi uvjeti.
Iz Sarajeva se svakodnevno čuju pozivi da Tužiteljstvo BiH uhapsi rukovodstvo Republike Srpske, uključujući i Milorada Dodika, zbog neizvršenja odluke Ustavnog suda o Danu Republike Srpske. Neizvršenje odluka ustavnog suda kažnjiv je Krivičnim zakonom BiH.
Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
No, Tužiteljstvo BiH je do sada trebalo uhapsiti pola političkog rukovodstva u državi, jer je Ustavni sud od 2005. godine do danas Tužiteljstvu BiH uputio 91 rješenje o neizvršenju njihovih odluka. Ako se poštovalo slovo zakona, onda zatvorska kazna prijeti Bakiru Izetbegovići i Draganu Čoviću, koji nisu ispoštovali odluku u vezi sa Mostarom. Iz Republike Srpske poručuju da bi, u slučaju hapšenja zbog referenduma, onda SIPA imala posla…
“Da li to znači da treba da se hapse narodni poslanici, državi službenici, piloti, vojnici, milicajci, veterani rata…?”, pita Željka Cvijanović.
Kada bi neko i bio odlučan da provede slovo zakona, sada ne može nikoga hapsiti zbog referenduma. Tužiteljstvo može reagirati tek nakon što Ustavni sud konstatuje da Republika Srpska nije ispoštovala njihovu odluku. Takvo rješenje o neizvršenju ustavni suci još nisu donijeli. To bi se moglo dogoditi tek na narednoj sjednici Suda, koja je zakazana za 29. septembar, 4 dana nakon zakazanog referenduma. U međuvremenu, međunarodna zajednica upozorava na štetnost referenduma.
“Ja sam bio u ovoj zemlji 90-ih uoči rata i znam kako je to bilo. Vrlo je važno da ostanemo mirni. Dosta je priče o novim sukobima, takvu retoriku treba odbaciti”, istakao je Lars Gunar Wigemark.
Paralelno s pripremama referenduma, međunarodna javnost analizira moguće posljedice. Ljubljanski Institut za Bliski istok i Balkan smatra da će referendum u Republici Srpskoj otvoriti pandorinu kutiju. Lančanu reakciju, kažu, neće moći izbjeći ni Srbija, kojoj će se po svemu sudeći ponovno desiti referendum Albanaca u Preševskoj dolini, koji će tražiti pripajanje Kosovu. Bilo kakva avantura Srbije sa Republikom Srpskom može koštati Srbiju gubitka Vojvodine. Situacija će se dodatno destabilizirati u Makedoniji, a Srbi u Crnoj Gori ohrabreni podrškom Moskve i Beograda radit će na stvaranju svoga entiteta u toj zemlji. Ovome treba dodati i najavljeni referendum o otcjepljenju Republike Srpske, 2018. godine.
(N1)
