RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović danas je obišao lokalitet Kazani, na obroncima Trebevića, gdje je položio cvijeće i odao počast žrtvama stradalim na tom lokalitetu prije 23 godine. Do sada su iz jame Kazani ekshumirana 23 tijela, dok je 15 tijela identificirano. Među njima najviše je bilo sarajevskih Srba.
“Danas se navršavaju 23 godine od stravičnog zločina na Kazanima”, podsjetio je Dunović iskazujući poštovanje žrtvama na lokalitetu gdje je ubijen još neutvrđeni broj građana srpske nacionalnosti i drugih građana Sarajeva.
Dunović je istakao da je neophodno razbiti “zid šutnje” koji se veže za Kazane, te da Sarajevu treba spomenik na ovom lokalitetu. Potpredsjednik Federacije je naveo da su izvršitelji zločina na Kazanima pojedinci iz redova Armije RBiH, te da je među ubijenima bilo i pripadnika Armije, odnosno građana koji su branili grad Sarajevo.
“Iz toga razloga smatram da o tome treba pričati otvoreno i da niko ne treba da štiti zločince”, kazao je potpredsjednik FBiH, zalažući se za jasno iskazivanje stava u vezi s tim i procesuiranje odgovornih.
Podsjetio je da je njegov prethodnik, Svetozar Pudarić, pokrenuo inicijativu za izgradnju spomenika na Kazanima, ali i da do sada na tom planu ništa nije učinjeno, adresirajući odgovornost za kašnjenje u vezi s tim na Gradsko vijeće Sarajeva.
Uz Dunovića su počast stradalima odali i članovi Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta. Predsjednik Upravnog odbora Društva Dejan Garić rekao je kako je današnja posjeta podsjećanje na neobilježavanje stradanja na Kazanima, te “neprocesuiranje svih onih koji su bili inspiratori i izvršitelji zločina”.
Komšić: Donesena je odluka o gradnji spomen obilježja na Kazanima
Lokalitet Kazana posjetio je i gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić, koji je rekao da su Kazani i zločini počinjeni na tom mjestu “dokaz da se u jednoj pravičnoj odbrani grada mogu desiti zločini pobuđeni strašću za osvetom ili politikom u načelu”.
“Ovo je jedan tužan i težak dan jer se podsjećamo na žrtve zločina. Zločini u ratu motivirani su ili osvetom ili politikom na koju se oni pozivaju, nema rata u kojem nema zločina. Problem je za nas Sarajlije da su se u toj odbrani i opsadi grada, desili zločini, mislim da je to grižnja savjesti svih građana Sarajeva”, rekao je Komšić.
Kada je riječ o mogućoj izgradnji spomen ploče u čast stradalih civila na Kazanima, Komšić je rekao da je Komisija za spomenike pri Gradu Sarajevu donijela odluku o izgradnji spomenika, ali da nedostaju pojedinosti za taj čin.
“Ono što nije urađeno je da se mora usaglasiti sadržaj za tu spomen ploču uz imena ljudi koji su ovdje stradali, bar imena do kojih se može doći. Nemamo još uvijek ta imena, iako smo to tražili od nekih institucija. Moramo usaglasiti tu ploču, moramo konsultirati i historičare oko toga šta napisati na toj ploči”, rekao je Komšić dodajući kako je neophodno osigurati i pristup Kazanima.
Rekao je kako su žrtve Kazana u najvećem broju bili građani srpske nacionalnosti, ali su na tom mjestu ubijani i Hrvati, te Bošnjaci.
“Elementarna činjenica je da je poveden postupak, vojni obračun sa ljudima koji su ovdje vršili zločine. Tu nije bilo popusta. Tada nisam bio član Predsjedništva BiH, to je bila odluka političkog državnog vrha BiH, ali i da sam bio tu, zalagao bih se za to. Grad nije mogao biti talac ljudi koji su braneći grad, ipak, provodili samovolju koja se pretvara u zločin”, poručio je Komšić.
Da su Kazani “tamna mrlja u odbrani Sarajeva”, rekao je Miladin Vidaković, predsjednik Srpskog građanskog vijeća.
Prema njegovim riječima, žrtve srpske nacionalnosti stradale na Kazanima su oni koji se “nisu odazvali pozivu Karadžića i njegovih zločinaca da učestvuju u onome što je vršeno nad Sarajevom”.
Identificirano 10 srpskih žrtava, Hrvati, Ukrajinci, jedan Bošnjak ….
Kazani su nepristupačan lokalitet na obroncima Trebevića gdje su tokom agresije na BiH, opsade Sarajeva, dovođeni i ubijani civili koji su potom bacani u jamu. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen. Iz duboke jame na tom mjestu nakon rata, u više ekshumacija, izvađeni su posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identificirano.
Prema podacima Justice Reporta, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije žrtve hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.
Za zločine nad Sarajlijama koji su stradali na tom mjestu, od 1996. godine na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 bivših vojnika Armije RBiH. Još je aktuelno suđenje Samiru Bejtiću, koji se tereti za ratni zločin počinjen na ovom lokalitetu.
Glavnim odgovornim za zločine na Kazanima smatra se Mušan Topalović Caco, te pripadnici njegove Desete brdske brigade. Topalović je ubijen pri pokušaju bijega 1993. godine, nakon što je uhapšen.
(BHRT/RTV7)
