Švedska tužiteljka ispitala Assangea

Švedska glavna tužiteljica Ingrid Isgren u ponedjeljak je stigla u ekvadorsku ambasadu u Londonu kako bi ispitivala osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea, nakon dugog ćorsokaka u postupku istrage navoda o silovanju, a koja je pokrenuta u Švedskoj prije više od šest godina.

Assange boravi u ekvadorskoj ambasadi u Londonu otkako je zatražio politički azil u 2012. kada je Švedska izdala potjernicu za njim. Ekvadorski tužilac je ispitivao Assangea, postavljajući pitanja koja je Švedska proslijedila ranije.

Intervjuu je prisustvovala glavna švedska tužiteljica Ingrid Isgren. Također je javljeno da je švedska policijska inspektorica Cecilia Redell prisustvovala ispitivanju. Objema je, međutim, dopušteno da samo traže pojašnjenja Assangeovih odgovora, ali ne i da postavljaju nova pitanja.

Assangeovi odgovori bit će prevedeni i poslani švedskim vlastima na razmatranje. Ukoliko on pristane na to, DNK utorak će biti uzet od njega.

Assangeov advokat Per Samuelsson izjavio je da bi ispitivanje moglo potrajati nekoliko dana, dodajući kako je prerano reći šta je današnji sastanak donio i kakva informacija izvučena od Assangea bi mogla biti predočena u javnosti, prenosi AFP.

Assange, živi u ambasadi Ekvadora u Londonu već četiri i po godine, gdje je potražio azil nakon optužbi za silovanje u Švedskoj, ali kako se veruje, prije svega iz straha od izručenja Sjedinjenim Američkim Državama, koje ga traže zbog objavljivanja vladinih dokumenata.

Međutim, Assange ni nakon razgovora sa tužiteljkom neće moći da se osjeća sigurno, jer kako za “Deutsche Welle” objašnjava njegova advokatica Melinda Taylor, Assange se uopšte nije ni sklonio u ekvadorsku ambasadu zbog optužbi iz Švedske.

“On je ovdje jer ni Švedska ni Velika Britanija ne žele da mu daju garancije da ga neće izručiti Sjedinjenim Državama. Takav rizik i dalje postoji, i to nema veze sa ispitivanjem po evropskoj optužnici”.

Taylorova čak pretpostavlja da će aktuelna američka administracija u posljednjim sedmicama svoje vladavine još intenzivnije pokušavati da uhapsi Assangea.

U SAD zvanično ne postoji optužnica protiv njega, ali je jasno da tamošnje Ministarstvo pravde prikuplja dokaze protiv Australijanca i WikiLeaksa već šest godina.

Chelsea Manning, koja je navodno davala podatke WikiLeaksu, već je u SAD osuđena na 35 godina zatvora, zbog odgovornosti što su do javnosti dospjeli “Afganistanski ratni dnevnici”, kao i “Irački ratni dnevnici” i Ambasadorske depeše” – velike afere koje su i učinile WikiLeaks planetarno poznatim.

Profesor međunarodnog krivičnog prava Nikolaos Gazeas pretpostavlja da SAD “imaju u fioci” spreman zahtjev za izručenjem, kako bi svakog trena mogli da ga ubace u faks-mašinu, dok britanski novinar Charles Glass tvrdi da je administracija odlazećeg predsjednika SAD Baracka Obame progonila više novinara nego sve prethodne vlade zajedno.

“Bijela kuća je posljednjih godina sve više koristila zakon o sprečavanju špijunaže iz ratne 1917. godine kako bi ‘ganjala novinare koji su otkrili mučenja, ubistva, otmice osumnjičenih od strane Amerike širom svijeta”.

U međuvremenu, društvene mreže su preplavljene pozivima izabranom predsjedniku Donaldu Trumpu da pomiluje Juliana Assangea, prenosi “Deutsche Welle”.

(agencije/RTV7)