Porodično nasilje: Izmještanja nasilnika iz kuće nema u praksi

Kada sam prijavila porodično nasilje, s maloljetnom djecom sam izmještena iz zajedničke porodične kuće u sigurniji boravak.

Tadašnji suprug nije kažnjen kao da je počinio krivično djelo, već je finansijski sankcionisan, s privremenom mjerom zabrane prilaska nama, iskustvo je to jedne Banjalučanke, žrtva porodičnog nasilja, čiji oporavak značajno otežava činjenica da nasilniku nije uskraćen konfor u domu i ograničena sloboda kretanja. Iako je RS među prvima u regionu koja je izmještanje nasilnika iz porodice zagarantovala Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici RS, ova mjera se, ipak, ne primjenjuje. “Jedan od problema kod izmještanja nasilnika iz porodice je imovinskopravne prirode.

Na našim prostorima je mnogo porodica u kojima je većina nasljeđa na muškarcu, te bi taj dio trebalo posebno zakonski urediti, u slučaju primjene mjere udaljavanja nasilnika iz domaćinstva”, ističe Dragana Miljević Miljković, socijalna radnica sigurne kuće u Banjaluci.

Ona već deceniju radi na ovom pitanju i u RS je bila dio tima za izmještanje žrtava porodičnog nasilja, ali se, kaže, nikada nije u praksi srela s primjenom mjere udaljavanja nasilnika iz porodice. “Onog trenutka kada je zakonodavni okvir u BiH predvidio da je nasilje u porodici krivično djelo i prekršaj, ostala je mogućnost da prekršaj bude dominantnija sankcija. Jer, iako je nasilje u porodici i krivično djelo od 2000. godine, što se nije mijenjalo ni 2003. izmjenama kod Krivičnog zakona RS, prekršaj jeste sankcija koja se češće izriče nasilniku”, kaže Lana Jajčević, pravna savjetnica Fondacije “Udružene žene”. Na taj način, ističe ona, društvu se ne šalje poruka da je nasilje u porodici krivično djelo koje je kažnjivo, te nisu rijetki primjeri u kojima se tretira kao remećenje javnog reda i mira i to kada žena pokuša da se odbrani.

Jedan od većih problema je i nizak broj prijava nasilja nad ženama, kao i taj što se seksualno nasilje ubraja u najmanje prijavljivane zločine s najvećom proporcijom “tamnih brojki”. Jer, procjene na globalnom nivou su da na prijavljeno nasilje dolazi 10 neprijavljenih slučajeva, odnosno 20 neprijavljenih silovanja. Tim povodom pred zgradom Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu u subotu je zakazana građanska akcija potpisivanja peticije za oštrije članove krivičnih zakona u FBiH, RS i Brčko distriktu, koji tretiraju ovo pitanje.

(Vijesti.ba / NN)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*