RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Rasprava o žalbama na presudu kojom je Haški tribunal osudio bivšeg premijera takozvane Hrvatske Republike Herceg Bosne (HRHB) Jadranka Prlića i petoricu saučesnika na dugogodišnje zatvorske kazne zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima, biće održana u martu iduće godine.
Iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je saopćeno da će o žalbama nepravosnažno osuđenih, kao i Tužiteljstva raspravljati od 20. do 24. marta, a zatim i 27. i 28. marta 2017. godine.
Prlića je prvostepeno vijeće Tribunala krajem marta 2013. godine nepravosnažno osudilo na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1993. i 1994. godine nad Bošnjacima u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni.
Prlić je u to vrijeme bio premijer samoproglašene Hrvatske Republike Herceg Bosna. Petorici njegovih saradnika, sud je tada izrekao kazne od deset do 20 godina zatvora.
Ministru odbrane HRHB Bruni Stojiću, načelniku Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane Slobodanu Praljku (HVO) i zamjeniku komandanta HVO-a Milivoju Petkoviću, Tribunal je izrekao zatvorsku kaznu od 20 godina.
Valentin Ćorić, komandant vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina, a predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika HRHB-a Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Na tu presudu žalbe su uložili sva šestorica nepravosnažno osuđenih, kao i Haško tužiteljstvo, koje je zatražilo znatno oštrije kazne.
Za šta su osuđeni lideri projekta HRHB?
Prlić i ostali proglašeni su krivim za kampanju progona Bošnjaka iz osam općina u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni, koja je uključivala ubistva, silovanja, deportacije, nečovječno postupanje protivpravno zatvaranje, nehumana djela, uništavanje i oduzimanje imovine, bezobzirno razaranje naselja i kulturnih i vjerskih objekata, prinudni rad i protivpravno teroriziranje civila.
Ta zlodjela kvalificirana kao zločini protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata i teške povrede Ženevskih konvencija, počinjena su u općinama Mostar, Čapljina, Ljubuški, Prozor, Stolac, Vareš, Gornji Vakuf i Jablanica.
Presudom je utvrđeno da su ti zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo uspostavljanje “hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine”. Sudije su zaključile da je u osmišljavanju tog zločinačkog poduhvata učestvovao tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.
Svi optuženi su se u aprilu 2004. dobrovoljno predali Tribunalu. U dva navrata su puštani na privremenu slobodu. Od izricanja presude u martu 2013., svi su ponovo u pritvoru Tribunala u Scheveningenu, osim Pušića koji je kaznu već izdržao, ali su se tužitelji žalbom zatražili da ona bude produžena.
