Glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu (MICT) Serge Brammertz istaknuo je u utorak u Beogradu nezadovoljstvo regionalnom suradnjom …
… i žaljenje zbog
spore dostave dokumentacije neophodne u procesima koji se vode pred
Mehanizmom, koji je sljednik Međunarodnog suda za ratne zločine na
prostoru bivše Jugoslavije (ICTY).
Brammertz je tijekom dana sa
srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarao o predstojećem
izvješću haškog tužitelja Vijeću sigurnosti UN, postupcima koji se pred
Mehanizmom vode protiv državljana Srbije te rezultatima rada
Tužiteljstva ICTY-a, kao i o pomoći u izgradnji institucija i prenošenju
znanja pravosudnim tijelima Srbije.
Vučić je istaknuo da je
suradnja Srbije i MICT-a dobra te da će Srbija, unatoč neslaganju o
nekim pitanjima, nastaviti jačati suradnju s Tužiteljstvom, navodi se u
priopćenju iz njegova ureda.
Srbijanski predsjednik zahvalio je
Brammertzu na prijedlogu da „nadležne institucije u Srbiji sudjeluju u
zajedničkim programima kroz koje bi Tužiteljstvo MICT-a, u vidu obuke i
drugih vidova potpore, pomoglo primjenu Strategije za ratne zločine“,
dodaje se u priopćenju.
U sklopu posjeta Beogradu, do kojeg
dolazi zbog priprema za podnošenje redovitog izvješća Vijeću sigurnosti
UN o radu tužiteljstva MICT-a početkom prosinca, Brammertz se danas
sastao i sa srbijanskom ministricom pravosuđa Nelom Kuburović, a
suradnja s MICT-om ocijenjena je „dobrom“.
Brammertz je pozdravio
povećanje broja zamjenika javnih tužitelja u Tužiteljstvu za ratne
zločine Srbije (TZRS) i poručio da će Mehanizam nastaviti s potporom
obuke zaposlenika tog tužiteljstva kako bi se unaprijedila njihova
znanja i vještine potrebne u predmetima procesuiranja ratnih zločina,
priopćilo je ministarstvo koje navodi da je Brammertzova sugestija da
„treba raditi na daljnjem jačanju regionalne suradnje u procesuiranju
ratnih zločina“.
Srbija je u veljači 2016. usvojila Nacionalnu
strategiju za procesuiranje ratnih zločina, a ocjena nevladine
organizacije Fonda za humanitarno pravo (FHP) je da „suđenja za ratne
zločine i dalje traju nerazumno dugo“ te da „nije zabilježen napredak u
području procesnih prava žrtava“, dok se „broj nestalih osoba ne
smanjuje očekivanom dinamikom“, prenosi Hina.
Od 21 optužnice,
koje su podignute od usvajanja Nacionalne strategije, najmanje 18 nije
rezultat incijalnog rada TZRS, već su ustupljene iz BiH, navodi u
ovogodišnjem izvješću Fond za humanitarno pravo.
(Vijesti.ba / FENA)