Predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Saliha Đuderija je na pres-konferenciji povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, kazala da je njihov cilj da pronađu što veći broj, odnosno skoro sve nestale osobe iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini, „jer na taj način možemo pričati o pomirenju i prevazilaženju posljedica naše prošlosti“.Prema njenim riječima, ono društvo koje ne poštuje svoje mrtve, neće poštovati ni svoje žive članove.
– Mi smo u toj humanoj ulozi koju ima, prije svega, Institut za nestale, istražitelji koji svakodnevno rade na terenu, suočavaju se sa izazovom da pronađu neku kost, neko tijelo koje će nakon toga dobiti svoje ime i prezime, što je jedan ljudski, osnovni atribut ljudskog prava svakog čovjeka, pravo na ime i prezime i pravo da bude dostojanstveno predat svojoj porodici i ukopan tamo gdje ona to želi – kazala je Đuderija.
Napomenula je da je u BiH nastalo više od 35.000 ljudi, te da su pronašli skoro 80 posto i identifikovali.
Navela je da je broj od 7.600 nestalih osoba za kojima se još traga „posebno težak u ovom vremenu“.
– Jer ako razmišljate o novoj tehnologiji i načinima, nekako se svima čini, a zašto mi to još i ovaj broj nismo tako brzo identifikovali – navela je ona.
Đuderija je kazala da postoje ljudi koji ne žele da prekinu šutnju i ljudi koji ne žele da im pomognu da otvore arhive, da dobiju pristup informacijama koje bi im pomogle da lociraju i nađu mjesta gdje su ukopani posmrtni ostaci nestalih osoba.
– Prekinimo šutnju, recimo šta znamo na bilo koji način, pomozite da neko dijete, osoba, žena dobije svoje ime. U ovom broju nestalih ima mnogo djece i žena. Kada spoznate da ima i desetine djece, više od nekoliko stotina, onda to postaje još bolnije za te obitelji i porodice koje svaki dan iščekuju da li će im neko donijeti vijest da su pronašli makar jednu kost, jedan prst – navela je Đuderija.Dodala je da se u Institutu suočavaju i sa izazovom da porodice moraju donijeti jako tešku odluku, da pronađu samo nekoliko kostiju, pa da porodici predlože da ona i tih nekoliko kostiju ukopa, da bi imala dostojno mjesto na kojem će obilježavati sjećanje na svog člana obitelji.
Istaknula je da su to teški izazovi koji svakodnevno ostavljaju posljedice na porodice nestalih osoba.
– Osnovni moto Instituta je da mi ne gledamo koje je osoba nacionalnosti, bitno nam je da je pronađemo i da te okolnosti saopćimo porodici, da bi ona znala, da ne bi nagađala šta se desilo sa njihovim članom obitelji – kazala je Đuderija.
Pozvala je sve ljude, posebno one koji su na neki način bili sudionici ili svjedoci dešavanja u periodu od 1991. do 1995. godine, da nađu način da Institutu dostave informacije koje imaju, kako bi pronašli i preostale nestale osobe.
Predsjedavajuća Savjetodavnog odbora INO BiH Aljonka Dželetović je kazala da više od 32 godine traži brata, koji je stradao u Mostaru, kao vojni pripadnik.
Navela je da su danas organizirali i okrugli sto za porodice nestalih osoba, kako bi podigli glas i kazali da je broj od više od 7.600 osoba koje se traže i 32 godine poslije početka sukoba u BiH nedopustiv, neopravdavajući.
Prema njenim riječima, krše se sva ljudska i humana prava da porodice imaju smiraj i da znaju gdje su njihovi nestali.
– Obećavaju nam da ćemo imati odgovore na pitanje gdje su naši najmiliji. Međutim, mi taj odgovor nemamo. To je kršenje osnovnih ljudskih prava – istaknula je Dželetović.
Kaže da se put ka boljoj budućnosti neće desiti ako se ovo pravo ne uspostavi.
– Danas bi digli glas i probudili, ako možemo, sve dobre ljude u BiH da progovore, da kažu istinu koju skrivaju, da doprinesu ovom procesu. Savjetodavni odbor je u susret ovome danu organizirao mini kampanju koja teče na pet nacionalnih televizija sa jasnom porukom – da li ljudi uopšte znaju šta je 7.600? Šta predstavlja ta brojka – navela je Dželetović.
Dodala je kako je svjesna da mnogo ljudi koji nisu u ovom procesu i koji su imali sreću da ih ne dotakne ova priča, uopšte ne znaju koliko se osoba danas traži u BiH.
– Oni ne znaju šta predstavlja 7.600. Nije to samo cifra. Iza njih stoje njihove porodice, prijatelji, kumovi, društvo jedno čitavo koje i danas boluje i žali za tim ljudima i želi samo jedno, da sahrani svoje najmilije. Zato još jednom apelujem na sve ljude koji znaju neke informacije koje bi bile od značaja u ovom procesu, da ih podijele na anoniman način, na bilo koji način, da pomognu svima nama da ovaj proces nekako dovedemo do kraja – zaključila je Dželetović.
