Finska, zemlja proglašena za najsretniju na svijetu — sedmi put zaredom, ozbiljno shvata prijetnju koja dolazi sa istoka zbog čega ju je The New York Times proglasio “najpripremljenijom nacijom”.
Iako joj geopolitička situacija ne ide na ruku jer sa Rusijom dijeli granicu dugu 1.300 kilometara, Finska je već napravila veliki korak – uspjela je postati članicom NATO-a.
Helsinki ne čeka da problemi eskaliraju, već se priprema za najgori scenario, piše Politico. Ova od Drugog svjetskog rata neutralna zemlja u aprilu 2023. godine pridružila se najjačem vojnom savezu, a sad je krenula u ozbiljnu pripremu građana i vojske za slučaj ruske invazije.
Prijetnja u vazduhu
“Međutim, prijetnja koja visi u vazduhu nije nužno dobra za njenu ekonomiju”, primijećuje Elisabeth Braw, stručnjakinja iz Atlantskog vijeća, međunarodne organizacije koja se bavi globalnim izazovima sa sjedištem u Vašingtonu.
Finska će morati da radi još jače kako bi zadržala interes investitora i izbjegla štetu koju negativan publicitet zbog geopolitičkih prijetnji može imati, a već ima po njenu ekonomiju.
U tome je glavni problem ove skandinavske zemlje. Šta će se dogoditi, niko sa sigurnošću ne može znati. Međutim, Finska svojim primjerom pokazuje kako se pametne i promišljene države postavljaju u trenucima geopolitičke krize. Finska, piše Braw u članku za Politico, mora javno govoriti o prijetnjama sa kojima se suočava i upozoravati svijet na moguće turbulencije. Također, mora uložiti sve napore da se pripremi za najgori scenario, što je već u velikoj mjeri i učinila.
U ovoj državi je obavezna vojni rok za muškarce, a prema podacima trenutno ima 280.000 vojnika i 900.000 obučenih rezervista u zemlji koja broji 5,6 miliona stanovnika.
Vojne baze i strateški objekti često su smješteni duboko pod zemljom, raspoređeni u obliku švajcarskog sira, sa složenom mrežom tunela ispod Helsinkija. Njihova Nacionalna agencija za hitne zalihe osigurala je strateške rezerve ključnih resursa, uključujući žitarice i gorivo, koje mogu zadovoljiti šestomjesečne potrebe zemlje.
Ali sve to izaziva strah kod investitora i zvanični Helsinki traži način da i ekonomiju učini otpornom, kao što je učinjeno sa stanovništvom i vojskom. Za primjer bi mogla poslužiti susjedna Švedska iz perioda Hladnog rata koja je u “ratnu pripravnost” uključila cijelu zemlju, pa i njen ekonomski sektor.
Ključne kompanije
Blizu 11.000 “ključnih” kompanija imale su posebne odnose sa vladom, što im je omogućilo da nastave rad čak i u slučaju invazije. Poruka je bila jasna: možete imati ogromnu vojsku, ali naše društvo i ekonomija nastaviće da funkcionišu uprkos svemu.
“Bila je to snažna poruka i djelovala je. Švedska ekonomija, uprkos ruskoj prijetnji, nastavila je da funkcioniše. Čak je i rasla”, poentirala je Braw.
Ovo je put kojim se Finska sada mora kretati. “Svaka zapadna zemlja sada treba uvjeriti investitore da može nastaviti, čak i ako joj Rusija ili neka druga zemlja pokuša nanijeti štetu”, zaključuje se u tekstu Politica.
