Porodica Assad, koja je više od 50 godina vladala Sirijom, u nedjelju je krenula ka svom kolapsu, pri čemu su pobunjeničke snage proglasile kontrolu nad Damaskom, dok je sudbina predsjednika Bashara al-Assada ostala nepoznata.
Ovi događaji izazvali su slavlje među dugogodišnje potlačenim stanovništvom, ali i zabrinutost zbog potencijalnog uticaja raspada režima na cijeli region.
Pobunjeničke snage ušle su u glavni grad tokom noći, nešto više od sedmicu dana nakon što su započele ofanzivu koja je munjevito prošla kroz najveće gradove Sirije. Assad je, prema riječima dva sirijska sigurnosna zvaničnika, pobjegao u ranim jutarnjim satima u nedjelju, a njegovo odredište ostalo je nepoznato, piše The Wall Street Journal (WSJ).
Vlada je preživjela više od deceniju građanskog rata i ekonomsku krizu, ali su njene snage popustile pod pritiskom brzog napredovanja različitih pobunjeničkih grupa koje su dolazile sa sjevera, juga i istoka.
Dramatični preokret
Borbe predstavljaju najnoviji dramatični preokret u seriji međusobno povezanih sukoba koji potresaju Bliski istok više od godinu dana, a koji sežu do napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, što je izazvalo rat u Pojasu Gaze, koji se zatim proširio na Liban i Iran.
Assad je postao žrtva ratova u Libanu i Ukrajini, koji su iscrpili snage Rusije i Irana podržanog Hezbolaha, dva ključna saveznika čija je vojna podrška godinama održavala Assadovu porodicu na vlasti.
Iran, Rusija, Turska, Izrael, arapske zemlje i SAD—koje imaju najmanje 900 vojnika u Siriji—pomno prate događaje, zabrinuti da bi brzi kolaps režima bez plana za nasljedstvo mogao stvoriti opasnan vakuum s potencijalnim širenjem sukoba na susjedne zemlje.
Ofanzivu koja je dovela do pada režima pokrenula je grupa Hayat Tahrir al-Sham, koju SAD označavaju kao terorističku organizaciju, a koju predvodi Abu Mohammed al-Jawlani, ranije povezan s Islamskom državom i Al-Kaidom. Jawlani je prekinuo te veze i obećao zaštitu vjerske i etničke raznolikosti Sirije, ali nije jasno koliko je njegova transformacija iskrena.
Assadova porodica bila je omražena, ali je decenijama održavala krhku ravnotežu moći u zemlji podijeljenoj sukobima suparničkih pobunjeničkih grupa i vanjskim pritiscima Turske, Rusije i Irana. U posljednjim danima, susjedne zemlje požurile su ojačati svoje granice kako bi spriječile širenje sukoba. Izrael je objavio da jača snage na Golanskoj visoravni, teritoriji koja graniči sa Sirijom i koju je okupirao od 1967. godine.
Iako mala i siromašna, Sirija je igrala ključnu ulogu u međusobno povezanim regionalnim sukobima. Bila je kanal za snabdijevanje Hezbollaha oružjem i omogućila iranski uticaj na granice Izraela. Također je skladištila i koristila hemijsko oružje, za koje se sada strahuje da bi moglo pasti u pogrešne ruke.
Assad je trebao obratiti naciji u subotu u 20 sati po lokalnom vremenu, ali govor se nije dogodio. Njegova lokacija nije mogla biti utvrđena. Zvaničnici bliski sirijskoj vladi sakrivali su se od borbi u Damasku dok su pobunjenici preuzimali kontrolu nad glavnim gradom.
“Proglašavamo Damask slobodnim od tiranina Bashara al-Assada”, izjavio je potpukovnik Hassan Abdul Ghani iz pobunjeničkog vojnog zapovjedništva u objavi na društvenim mrežama u ranim jutarnjim satima u nedjelju.
Samo nekoliko sati ranije, u subotu, pobunjenici su objavili da su zauzeli Homs, grad s 800.000 stanovnika koji je predstavljao ključan prolaz do Assadovog uporišta na obali Sirije, gdje Rusija ima vojne baze.
Izbjeglice slave
Sirijci u egzilu, koji su pobjegli zbog građanskog rata, slavili su pad režima. Snimci iz Homsa prikazuju stanovnike kako vežu omču oko statue Assadovog oca, Hafeza al-Assada, koji je tri decenije vladao Sirijom, i ruše je.
Režimske snage tvrdile su da su uspostavile neprobojan sigurnosni kordon oko Damaska, ali on se brzo raspao pod pritiskom sa sjevera, gdje je ušao Hayat Tahrir al-Sham, i juga, gdje su se druge pobunjeničke grupe pozicionirale u predgrađima glavnog grada.
“Uspjeli smo, pobijedili smo. Konačno smo slobodna zemlja”, rekao je za WSJ Abdulkafi Alhamdo, profesor engleskog jezika iz Alepa koji se nedavno vratio u grad nakon što ga je napustio 2016. godine.
Kako su pobunjenici napredovali prema Homsu, sirijski sigurnosni agenti palili su dokumente na krovu glavne obavještajne zgrade prije nego što su je napustili, rekla je Rim Turkmani, čiji su prijatelji u gradu svjedočili tim događajima sa svojih balkona.
Pobunjenici su oslobodili stotine zatvorenika iz zatvora nazvanog “ljudska klaonica” nakon što su zauzeli objekat na svom putu prema glavnom gradu. Prema Amnesty Internationalu, u ozloglašenom zatvoru Saydnaya u prvih šest godina nakon pobune 2011. godine pogubljeno je čak 13.000 ljudi. Mnogi drugi su ubijeni nakon višestrukih mučenja i sistematskog uskraćivanja hrane, vode i lijekova.
Duga historija
Protesti protiv Assada počeli su s Arapskim proljećem 2011. godine i prerasli u otvoreni građanski rat, s više strana koje su se borile za kontrolu nad dijelovima zemlje. Iran i Rusija su 2015. godine pomogli Assadu da slomi pobunu zračnim udarima i proxy snagama.
I Iran i Rusija su signalizirali Assadu da ovaj put ne mogu ili neće intervenisati, rekli su izvori upoznati s porukama. Istovremeno, prema jednom izvoru, pobunjenici Hayat Tahrir al-Sham, sa 25.000 boraca, ne djeluju kao da imaju kapacitet za kontrolu i upravljanje velikim teritorijama koje su osvojili u posljednjim danima.
“Možemo vidjeti veliku, brzu pobjedu, a zatim početak problema”, rekao je jedan zapadni diplomat fokusiran na Siriju, ukazujući na frakcijske sukobe u Libiji nakon svrgavanja Moamera Gadafija 2011. godine.
Ministri vanjskih poslova Rusije, Irana i Turske sastali su se na marginama konferencije u Kataru kako bi razgovarali o diplomatskom rješenju borbi dok su raznolike pobunjeničke snage napredovale.
S obzirom na povlačenje režimskih snaga, Rusija bi se mogla fokusirati na postizanje dogovora kako bi zadržala dvije baze na mediteranskoj obali, koje joj omogućavaju projekciju moći širom regije, rekao je Michael Kofman, viši saradnik u Carnegie Endowment for International Peace, američkom think tanku.
Turska, članica NATO-a koja podržava pobunjenike i ranije je poslala vlastite trupe preko granice, mogla bi značajno ojačati svoj uticaj u Siriji.
Sastanak u Kataru pokušao je postići dogovor između Rusa, Iranaca i Turaka o podjeli teritorije nakon pada Assada. Na pitanje o američkom stavu, portparol State Departmenta rekao je da bi američke trupe trebale ostati na sjeveroistoku Sirije kako bi pomogle u borbi protiv Islamske države i pomogle Sirijcima da osvoje ono što je potrebno za život.
Katarski premijer Sheikh Mohammed bin Abdulrahman Al Thani rekao je da postoji hitna potreba da se osmisli politički okvir za razvoj događaja u Siriji.
“Naša je briga da će nas ovo vratiti u stare cikluse unutarnjeg nasilja, građanskog rata, a to je ono što je stvarno zaprijetilo integritetu, teritorijalnom integritetu države Sirije”, rekao je na godišnjem forumu za kreiranje politike u Kataru , američkog saveznika koji je također blizak Turskoj i koji je naoružao neke sirijske pobunjeničke skupine te održava odnose s Iranom i Rusijom.
