Ulazak u EU donosi veliku korist za svaku zemlju pojedinačno, a uvođenjem evra kao valute mogu se osjetiti sve prednosti članstva u Uniji, ocijenila je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek tokom razgovora u Zagrebu sa predstavnicima medija iz BiH.
Ona je kao primjer navela Hrvatsku, ističući da su koristi od ulaska u EU brojne i nemjerljive.
“Mnogi će prvo pomisliti na evropske fondove. To je veliki razlog za ulazak u EU i sigurno je da značajno podstiče privredni rast”, rekla je Švaljekova i precizirala da sredstva koja Hrvatska godišnje dobija iz fondova EU, a koja se mogu koristiti za razvoj infrastrukture i brojne druge potrebe, iznose od 3,5 do četiri odsto BDP-a.
Ona je dodala da, osim finansijske koristi, ulazak u EU znači i slobodnu trgovinu na području Unije, ukidanje carinskih i necarinskih ograničenja, ali i opštu percepciju zemlje kao stabilnije i povoljnije za ulaganja.
Prema njenim riječima, Hrvatska je ulaskom u EU prije svega profitirala od većeg izvoza, jer se sada proizvodi iz ove zemlje bez ikakvog problema izvoze na kompletno tržište EU.
Dodatne pogodnosti nastupile su kasnije od ulaska u evrozonu i uvođenja evra kao valute, a kao primjer Švaljekova je navela veće povjerenje investitora.
“Sada nema više transakcionih troškova zbog različitih valuta. Korist imamo i od EU fondova, veće atraktivnosti za strana ulaganja, nižih troškova zaduživanja. Prednosti su vidljive u svim segmentima”, rekla je Švaljekova i dodala da sve ovo treba da imaju u vidu zemlje u procesu pridruživanja, poput BiH.
Viceguverner Hrvatske narodne banke Mihael Faulend naveo je da hrvatska privreda u ovoj godini ima rast oko tri odsto i da se slična stopa očekuje i u narednim godinama, čemu, kako kaže, uveliko doprinosi uvođenje evra i pristup evropskim fondovima.
“Uvođenjem evra ukinut je valutni rizik, kamatne stope su se relativno snizile, odnosno konvergovale, ujednačile sa onima u evrozoni, što nije bio slučaj prije šest-sedam godina kad su kamatne stope u Hrvatskoj bile mnogo veće, a nestali su i troškovi za konverziju”, rekao je Faulend.
Kao važno izdvojio je to što, uvođenjem evra, zemlja postaje mnogo otpornija na krize, navodeći kao suprotan primjer reakcije na ekonomske krize zemalja koje su članice Unije, ali nisu u evrozoni, poput Mađarske, Češke, Slovačke.
Faulend je naglasio da ekonomske koristi članstva u EU i evrozoni nisu jednokratne, te da se iz godine u godinu povećavaju.
“U Hrvatskoj se vidi bitna razlika u odnosu na prije 10 godina, a ta razlika bi u narednih 10 godina trebala biti znatno veća. Koristi od ulaska u EU i evrozonu su trajne, ali Hrvatska ima još mnogo posla kako bi stigla do životnog standarda EU”, rekao je Faulend.
Kada je riječ o tvrdnjama da su cijene u Hrvatskoj porasle uvođenjem evra, Faulend kaže da je više nezavisnih analiza, među kojima i Evrostata i Evropske centralne banke, pokazalo da je uticaj uvođenja evra na cijene bio minimalan 0,2 odstotnih poena u 2023. godini, što se može smatrati zanemarivim u odnosu na ono što su iskusile druge zemlje poput Slovenije, ali i starih članica EU kao što su NJemačka ili Holandija.
“Neke cijene su reagovale više, neke ne. Manji pomak cijena primijećen je u uslužnom sektoru i ljudi su pod tim utiskom”, rekao je Faulend i dodao da ljudi teško mogu napraviti razliku između opšteg rasta cijena usljed globalnih razloga od onoga što je nastupilo zbog uvođenja evra.
Faulend je istakao da Hrvatska narodna banka sarađuje sa svim centralnim bankama u susjedstvu, među kojima i sa Centralnom bankom BiH, sa kojima provodi određene projekte tehničke pomoći na njihovom putu ka EU.
U Hrvatskoj narodnoj banci navode da su posebno ponosni na kampanje informisanja stanovništva o prelasku sa kune na evro, te transparentnost svog rada. Dodaju da su u prošloj godini ugostili 10.000 posjetilaca kroz različite radionice i predavanja, te da je njihov Dan otvorenih vrata privukao 1.100 posjetilaca u danu.
Novinari iz 14 medija iz Bosne i Hercegovine imali su priliku da posjete i Moneteru – Muzej novca Hrvatske narodne banke, gdje se posjetioci mogu upoznati sa pričom o novcu, njegovoj istoriji, upotrebi i ulozi, informisati o bankarstvu i monetarnoj politici, te se zabaviti putem interaktivnih igrica inspirisanih muzejskom tematikom.
Višednevnu posjetu Zagrebu predstavnika medija iz cijele BiH organizovala je Direkcija za evropske integracije BiH uz finansijsku i stručnu pomoć Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske.
