Federalni ministar pravde Vedran Škobić pojasnio je najbitnije odredbe Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH, a koje je Vlada FBiH utvrdila ove sedmice i uputila u parlamentarnu proceduru.Istakao je da ova zakonska rješenja u Federaciji BiH predstavljaju provedbu Istanbulske i Lanzarote konvencije, te niza preporuka iz Evropske komisije na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Kada je riječ o Krivičnom zakonu FBiH, Škobić je naglasio da je fokus stavljen na pooštravanje sankcija u dijelu koji se odnose na nasilje u porodici, ali i drugih krivičnih djela koja se mogu dovesti u vezu sa nasiljem u porodici.
– Osim pooštravanju kazni, pristupili smo i donošenju, odnosno definiranju drugih krivičnih djela poput krivičnog djela uhođenja, te djela koji se tiču zaštite djece od uznemiravanja, seksualnog uzemiravanja i svih drugih oblika. Kada je u pitanju definiranje novih pojmova, ovaj zakon otvara mogućnost i tužiteljima i, naravno, i sudcima, te policijskim organima, da sada jasno reagiraju upravo na anomalije na koje se ranije nije moglo reagirati i da stanu u zaštitu djece, žena i, naravno, općenito u zaštitu porodice, kada je nasilje u pitanju. Također, u zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama smo pristupili isključivo pooštravanju cijele te politike i, kazao bih, davanju većih ovlaštenja policijskim organima kada je u pitanju rad policije – kazao je Škobić.
Dodao je da će sada svi u lancu odlučivanja u borbi protiv nasilja imati veću odgovornost i veću mogućnost djelovanja. To se odnosi na centre za socijalni rad, obrazovne ustanove, policiju i pravosudne institucije, koje će sada morati imati veću ulogu i odgovornost, te istinski stati u zaštitu žena i djece, ranjivih kategorija.