Bosna i Hercegovina ponosno se može pohvaliti novim priznanjem, špilja Vjetrenica službeno je uvrštena na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Ovo je istorijski trenutak za Bosnu i Hercegovinu i kruna dugogodišnjih napora svih koji su prepoznali univerzalnu vrijednost ovog dragulja.
Da se Vjetrenica uvrsti na popis svjetske baštine, odlučeno je na 46. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koji se održava od 21. do 31. jula 2024. u New Delhiju u Indiji.
Ovom odlukom, Vjetrenica je postala prvi samostalni prirodni fenomen iz Bosne i Hercegovine koji je uvršten na svjetski popis zaštićenih spomenika.
Upisom Vjetrenice na popis svjetske baštine UNESCO-a okončan je dugogodišnji opsežni proces, na kojem su radili stručni timovi i eksperti u saradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini.
Povodom upisa Vjetrenice na popis svjetske baštine UNESCO-a, ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak uputila je čestitku i zahvalila se svima koji svojim radom doprinose zaštiti i očuvanju Vjetrenice i svima koji su dali ogroman doprinos Odboru za svjetsku baštinu da prepozna jedinstvenu vrijednost Vjetrenice i kao takvu je zaštiti na svjetskoj razini.
“S velikim zadovoljstvom i ponosom obavještavam vas da je Vjetrenica, naše nacionalno blago, uvrštena na popis svjetske baštine UNESCO-a. Ovo je historijski trenutak za našu zemlju i priznanje izuzetne vrijednosti i jedinstvenosti naše prirodne baštine. Uvrštenje Vjetrenice na ovaj prestižni popis potvrđuje njezin izuzetan značaj, ne samo za nas, već i za cijeli svijet. Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, bogata speleološkim, arheološkim i biološkim značajem. Njezini jedinstveni podzemni ekosustavi, nevjerojatne geološke formacije i bogatstvo endemskih vrsta čine je neprocjenjivim prirodnim staništem i inspiracijom za mnoge znanstvenike i istraživače”, izjavila je Bošnjak.
Navela je da ovo priznanje donosi sa sobom i odgovornost.
“Naša obaveza je da nastavimo raditi na očuvanju i zaštiti Vjetrenice, te da osiguramo održivi razvoj i promociju ovog jedinstvenog prirodnog spomenika. Vjetrenica će sada, kao dio svjetske baštine, imati još veću međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost, što će pridonijeti razvoju turizma i lokalne zajednice. Ova nagrada je rezultat našeg truda, predanosti i ljubavi prema Vjetrenici i našoj zemlji”, dodala je Bošnjak.
Zaštita špilje Vjetrenica ima dugu historiju koja seže od 1952. godine kada je prvi put proglašena spomenikom prirode. O Vjetrenici brine Javno poduzeće Vjetrenica Ravno koje je osnovano od strane općine Ravno 2005. godine.
Nominacija špilje Vjetrenica predana je UNESCO-u u martu 2023, a na Tentativnoj listi UNESCO-a za Bosnu i Hercegovinu je od 2004. Terenska evaluacija Vjetrenice, od strane Savjetodavnog tijela za Odbor svjetske baštine Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) završena je u augustu prošle godine.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je finansiralo izradu Nominacijskog fajla za prijedlog špilje Vjetrenice s Popovim poljem na upis na svjetski popis kulturnog i prirodnog naslijeđa.
Važan dio Nominacijskog fajla je i Plan upravljanja Zaštićenog krajolika Vjetrenica – Popovo polje. S obzirom na to da je postojeći Plan upravljanja donesen za razdoblje 2011–2021. moralo se hitno reagovati i donijeti novi Plan za razdoblje 2021–2031. Hercegovačko-neretvanski kanton donio je i Zakon o proglašenju Vjetrenice i dijela Popovog polja zaštićenim krajolikom.
Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO-ov popis svjetske baštine upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih).
Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta Starog grada Mostara.
Na popisu Svjetske baštine UNESCO-a od 2016. godine nalaze se i lokaliteti stećaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, a na ovom projektu su zajednički radile Bosne i Hercegovina, Crne Gore, Hrvatska i Srbija.
Prije tri godine na popis svjetske baštine UNESCO-a uvrštena je i Prašuma Janj kod Šipova u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope”.
“Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope” trenutno je najveće serijsko dobro svjetske baštine s 94 lokaliteta u 18 evropskih država.
Pored toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominirati u narednom razdoblju, se nalazi još osam dobara iz BiH.
Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine.
Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stepeni kroz čitavu godinu.
Kao jedna od najdužih špilja u BiH, sa svojim specifičnim podzemnim tokovima i jezerima, Vjetrenica predstavlja dragocjeno stanište velikom broju vrsta od kojih je čak 14 stenoendemičnih.
Špilja Vjetrenica pripada sistemu kraškog područja koje je ekološki najugroženiji tip staništa u Bosni i Hercegovini. Lokalitet Vjetrenica s okolinom i dijelom Popova polja nalazi se u središtu tipičnog hercegovačkog krša.
Treba reći i to da saradnja Bosne i Hercegovine i UNESCO-a traje duže od tri desetljeća, što se vidi kroz provedbu projekata i aktivnosti i saradnju s velikim brojem institucija, predstavnika civilnog društva, kulturnih djelatnika, nastavnika, učenika, umjetnika i pojedinaca iz cijele Bosne i Hercegovine. Skoro 30 gradova i općina iz Bosne i Hercegovine ima direktnu poveznicu s UNESCO-om, kroz razne projekte. UNESCO kao međuvladina organizacija uglavnom provodi projekte koji su vezani za prioritete država članica.
Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a sastoji se od 21 zemlje članice i sastaje se najmanje jednom godišnje. Članice su: Alžir, Kambodža, Kolumbija, Estonija, Etiopija, Francuska, Njemačka, Indija, Irak, Japan, Malezija, Mali, Meksiko, Katar, Ruska Federacija, Senegal, Srbija, Južna Afrika, Švicarska, Tajland, Ujedinjeni Arapski Emirati.
(bhrt)