Bosna i Hercegovina i region su tokom 2024. godine, nažalost, ostali bez mnogih poznatih ličnosti iz oblasti kulture, arhitekture, novinarstva itd.
Preminuo je veliki pjesnik i scenarist Abdulah Sidran. Scenarista je filmova “Sjećaš li se Dolly Bell?”, “Otac na službenom putu” Emira Kusturice, “Kuduz” Ademira Kenovića… Neka od njegovih književnih djela su: “Bolest od duše”, “Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva”, “Zašto tone Venecija”, “U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce”, “Sarajevski tabut”, “Morija”, “Pjesme poslije rata” i brojna druga.
Ostali smo i bez bh. književnika i dramaturga Nijaza Alispahića. Radio je kao dramaturg i umjetnički direktor Narodnog pozorišta u Tuzli. Među njegovim djelima su: “Vatre stišane pjesmom”, “Karakazan”, “Sire, došli su ratnici”, “Sihirbaz”… Napisao je libreto opera “Hasanaginica”, “Aska i vuk” i “Zmaj od Bosne”. Predstava “Hasanaginica” postala je dio Antologije bh. drame 20. stoljeća.
Napustio nas je i Mirsad Bećirbašić, pjesnik i prevodilac s francuskog jezika. Između ostalog je preveo romane “Mali princ” Antoinea de Saint-Exuperyja te poemu “Barbara” Jacquesa Preverta.
Enes Duraković bio je jedan od najznačajnijih bh. književnih historičara, kritičara i antologičara. Neke od njegovih najznačajnijih knjiga su: “Pjesništvo Skendera Kulenovića”, “Govor i šutnja tajanstva: pjesničko djelo Maka Dizdara”, “Bošnjačke i bosanske neminovnosti”… Učestvovao je u osnivanju Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca. Predsjedavao je plenarnom sjednicom Prvog bošnjačkog sabora. Također je bio ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Republike Bosne i Hercegovine te predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.
Preminuo je i lingvist, pjesnik i akademik Dževad Jahić. Autor je Rječnika bosanskog jezika. U njegovoj bibliografiji su i “Jezik, nacija i nacionalizam”, “Trešnjev bunar”, “Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora”, “Sedra pelinova”… Bio je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Dževad Juzbašić, historičar i član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, također nas je napustio u 2024. godini. Dobitnik je Herderove nagrade Univerziteta u Beču te Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.
Umrla je i Alma Suljević, savremena bh. umjetnica. Autorica je kinetičke skulpture Kentauromahia. Ranije je poručila kako ova skulptura pripada Sarajevu kao simbol otpora tokom agresije. U svom eseju filmskog naslova “Tramvaj zvan čežnja”, Tvrtko Kulenović analizirao je stvaralaštva nastala u okupiranom gradu te ih dijeli na tri faze: fazu iznenađenja i nevjerice koja je zadesila naše društvo, drugu fazu, fazu očaja i bespomoćnosti te treću fazu kao vrhunac stvaralaštva i snalažljivosti.
“Umjetnica u svom djelu nije birala strane, zbog toga je ovo djelo svojevrsni spomenik civilnom otporu grada Sarajeva i njegovim stanovnicima, kako Alma Suljević tvrdi, najvećem koncentracionom logoru u historiji čovječanstva”, rekao je tada.
Još jedna savremena umjetnica nas je napustila – Gordana Anđelić-Galić. U svojim radovima bavila se traumama rata, položaju žene u društvu, kulturom sjećanja… Dobitnica je mnogobrojnih međunarodnih nagrada.
Smrt legendarnog Harisa Burine predstavlja nenadoknadiv gubitak za našu scenu kulture. Pamtimo ga po ulogama u “Audiciji” i “Ćorkanu” te filmovima “Nafaka”, “Nebo iznad krajolika”, “Go West” itd. Mlađe generacije pamte ga po seriji “Lud, zbunjen, normalan”.
“On je obilježio ne samo ove daske već grad, državu i sve to prenosio od Edinburga gdje je jedini čovjek koji je dva puta dobio nagradu od kraljice. Teško je reći da nije više s nama, ali bit će zauvijek u nama”, rekao je o Burini njegov kolega Saša Handžić.
Među nama više nije ni srbijanska glumica Rada Đuričin. Od 1959. bila je članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu. Ostvarila je uloge u predstavama “Gospođica Julija”, “Zločin i kazna”, “Buba u uhu”, “Narodni poslanik” i drugim.
Otišao je i legendarni Veljko Bulajić, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih reditelja. Najviše ćemo ga pamtiti po filmu “Bitka na Neretvi”.
U godini koja je iza nas umro je bh. reditelj Mladen Materić. Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu bio je prvi profesor scenskog pokreta te rukovodilac Otvorene scene Obala. Njegova najznačajnija predstava je “Tetovirano pozorište”.
Nakon duge borbe s teškom bolešću, preminuo je istaknuti novinar, književni i počasni građanin Sarajeva Petar Luković. Nadimak mu je bio Pero s onog sveta. Pamtimo ga i kao rock kritičara. Lista magazina za koje je on pisao je poprilično duga: Džuboks, Mladost, Polet, Slobodna Dalmacija, Politika, Oslobođenje i drugi.
Još jedan novinar je otišao – Husein Oručević. Pamtimo ga i kao aktivistu. Bio je počasni konzul Republike Poljske u Mostaru. Bavio se lokalnom politikom i borbom protiv korupcije.
Preminuo je i Dragan Bijedić, sin Džemala Bijedića i cijenjeni arhitekt, preminuo je u Sarajevu. On je, između ostalog, učestvovao u projektovanju zgrade Papagajka u Sarajevu te Staklene banke u Mostaru.
Ostali smo bez još jednog cijenjenog arhitekte – Mehmeda Bublina. Predavao je na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Napisao je više od 50 radova vezanih za prostorno uređenje i saobraćaj.
Kada je riječ o političarima, preminuo je Halil Tuzlić, bivši načelnik Breze. Prethodno je bio zaposlen u Rudniku mrkog uglja Breza. Prije 10 godina je na općim izborima bio kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
