U Hrvatskoj se u nedjelju održava drugi krug predsjedničkih izbora, a većina političkih analitičara očekuje pobjedu aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, kojemu je veoma malo nedostajalo da bude izabran već u prvom krugu.
“U prvom krugu nije bilo većih iznenađenja, osim izuzetno uvjerljive Milanovićeve pobjede. Ona je ponajviše rezultat slabije izlaznosti tradicionalnog HDZ-ovog biračkog tijela. Odličan rezultat ostvario je Tomislav Jonjić, koji se uspješno prezentirao putem podcasta i medija izvan političkog mainstreama. S druge strane, nešto slabiji rezultat Mire Bulja iznenađuje s obzirom na podršku stranke Most”, kazao je u razgovoru za Fenu politolog Branimir Galić.
Milanovićev protivnik u drugom krugu bit će kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac.
Govoreći o njegovim izgledima, Galić je kazao kako Primorac nema realne šanse dostići veliku Milanovićevu prednost.
“Glavni cilj HDZ-a i partnera koji podržavaju Primorca je povećati izlaznost u drugom krugu u sredinama koje su tradicionalna uporišta te stranke. Ipak, iznenađuje podatak da je Primorac u prvom krugu osvojio čak 193 tisuće glasova manje od Kolinde Grabar Kitarović na izborima 2019. godine, što je, vjerujem, začudilo i ljude bliske Milanovićevoj kampanji. U takvim okolnostima teško je napraviti dobar rezultat”, kazao je Galić.
Kako je kazao, dio tradicionalnih HDZ-ovih birača zamjera Primorcu nedovoljnu autentičnost i neke njegove ranije političke odluke koje nisu bile usklađene s politikama stranke dok se, s druge strane, Milanoviću zamjera njegov odnos prema dijelu braniteljske populacije tijekom premijerskog mandata, iako se svojim nastupom u prvom predsjedničkom mandatu približio desnom biračkom tijelu.
Galić je podsjetio kako nijedan od kandidata s desnog političkog spektra nije otvoreno podržao nekog od dvojice kandidata u drugom krugu, te se stoga može očekivati apstinencija značajnog dijela birača sklonih “desnici”.
“Kandidati desnog političkog spektra vjerojatno su željeli izbjeći percepciju da su ‘nečiji igrači’. Smatram da će mnogi birači koji su u prvom krugu glasovali za kandidate desnice u drugom krugu odlučiti apstinirati. S druge strane, značajan dio birača koji su podržali Ivanu Kekin u prvom krugu vjerojatno će glasovati za Milanovića, dok će glasovi birača s desnog spektra koji ipak odluče izaći na birališta biti podijeljeni”, smatra Galić.
Galić vjeruje kako Hrvati u Bosni i Hercegovini ni u drugom krugu neće u značajnoj mjeri izaći na birališta.
“Njihov će odaziv biti znatno manji od 35 tisuća, koliko ih je sudjelovalo na izborima prije pet godina. Podsjećam da je u prvom krugu Primorac u BiH osvojio 9.160 glasova (56 %), dok je Milanović dobio 2.503 glasa (15 %). Za usporedbu, Kolinda Grabar Kitarović je prije pet godina u drugom krugu dobila 32.400 glasova (92,3 %), a Milanović 2.700 glasova (7,7 %). Očekujem da će odaziv birača u BiH u drugom krugu biti znatno manji nego 2019. godine. Primorac će sigurno uvjerljivo pobijediti, ali Milanović će barem utrostručiti postotak glasova u odnosu na izbore prije pet godina”, kazao je.
Galić je mišljenja kako je politička kampanja do sada „blago rečeno bila nezanimljiva“.
Govoreći o onome što slijedi nakon vjerojatne Milanovićeve pobjede, Galić je ustvrdio kako ne vjeruje da će doći do „značajnijeg otopljavanja odnosa između Banskih dvora i Pantovčaka.“
“Moguće su tek djelomične promjene u Milanovićevoj retorici, odnosno povremena suzdržanost od njegovih prepoznatljivih pressica i komunikacijskog stila. Unatoč svemu, važno je da Plenković i Milanović postignu dogovor o imenovanju veleposlanika u važnijim svjetskim državama te da teme iz domene obrane i sigurnosti ne dominiraju političkim diskursom jer to nije dobro niti za jednu zemlju. Promjena u vanjskoj politici Hrvatske ne očekujem jer su mnogi procesi unaprijed definirani članstvom u NATO savezu i Europskoj uniji”, zaključio je Galić.
