Ispostavlja se da žumance i bjelance imaju potpuno drugačiji skup prednosti. Zbog toga brojni stručnjaci preporučuju da se jaja jedu cijela, kako bi se u potpunosti iskoristio njihov nutritivni potencijal.
Jaje je prava riznica nutritivne vrijednosti. Žumance sadrži vitamine A, D, E, K i B vitamine, kao i elemente kao što su gvožđe, selen i cink. Takođe sadrži nezasićene masne kiseline, holin i lutein. S druge strane, proteini, iako manje raznoliki u pogledu komponenti, obezbjeđuju tijelu esencijalne aminokiseline.
Jaja su bogata nezasićenim masnim kiselinama, uključujući omega-3, koje podržavaju funkciju mozga i vida. Holin, prisutan u žumancetu, igra ključnu ulogu u funkcionisanju nervnog sistema, mozga i jetre.
Prema istraživanjima, žumance je vrijednije po svom hemijskom sastavu, ali istovremeno i kaloričnije. Proteini, zauzvrat, obezbjeđuju tijelu sve neophodne aminokiseline, uključujući i egzogene, koje tijelo ne može samostalno da proizvede. Zato naučnici preporučuju da se jaja jedu cijela kako bi se u potpunosti iskoristio njihov nutritivni potencijal.
Sastav jaja varira u zavisnosti od ishrane kokošaka. U proljeće i ljeto, kada imaju pristup zelenoj travi, njihova jaja sadrže više vitamina A. Zauzvrat, jaja kokošaka iz slobodnog uzgoja sakupljena leti mogu da imaju do dva puta veću koncentraciju vitamina D u odnosu na ona iz zimske sezone.
Kuhanje jaja utiče na njihov sadržaj hranljivih materija. Meko kuvana jaja su hranljivija od tvrdo kuvanih, ali zbog rizika od infekcije salmonelom, važno je se pobrinuti da se bjelančevina stvrdne, posebno u slučaju jaja iz nesigurnog izvora. Meko kuvana jaja takođe su lakša za varenje i bolje se apsorbuju.
Dijetetičarka Keri Rukston, koja piše za časopis Nutrients, ukazuje da je jedenje do 14 jaja nedjeljno bezbjedno i može da podrži proces gubitka težine. Međutim, toplotna obrada smanjuje sadržaj lecitina, što pomaže u ograničavanju apsorpcije holesterola.
