Tragedija kod Počitelja u kojoj su život izgubile tri mlade osobe ponovo je otvorila pitanja o (ne)sigurnosti saobraćajnica u Bosni i Hercegovini. Samo prošle godine zabilježeno je gotovo 8.000 nesreća sa poginulim i povrijeđenim osobama. O tome zašto se sistemski ne reaguje i kako bi se mogli spriječiti kobni ishodi govorio je u programu N1 profesor Osman Lindov sa Fakulteta za saobraćaj u Sarajevu.
“Neću komentarisati aktuelnu nezgodu jer postoje istražni organi, ali pamet profesora ili bilo koga ne može pomoći mladim ljudima nakon tragedije”, rekao je Lindov.
“Tromost nadležnih”
Lindov je zatim istakao da se tek nakon teških nesreća medijski i društveno reaguje, dok između tragedija – institucije miruju.
“Posljednja tri do četiri mjeseca alarm za pogibije mladih ljudi je na crvenom. Gubimo mladost. Poslije svake teže nezgode sjetimo se tih života, ali šta je sa institucijama prije nego što dođe do nesreće?”, upitao je.
Posebno je ukazao na tromost i izostanak djelovanja nadležnih.
“Ministarstva transporta, saobraćaja, policije – svi su plaćeni da podignu nivo sigurnosti. Umjesto toga, gađaju se saučešćima. Pustite mi saučešće, hoću odgovornost!”, rekao je Lindov kritikujući i neprovođenje Strategije za sigurnost u saobraćaju:
“Pitajte ministra prometa i komunikacija BiH Edina Fortu zašto ne pusti strategiju? Osam puta sam prošao konkurs za Vijeće za sigurnost, a jedva da smo se jednom sastali”.
Jedno od ključnih rješenja vidi u izgradnji mreže autoputeva.
“Potpisujem – 30% manje mrtvih ćemo imati kad završimo mrežu autoputeva. A mi još promoviramo dva kilometra puta. Nama treba hiljadu. Mi se još danas bavimo, da tako kažem, promocijama kada se izgrade dva nova kilometra autoputa. Nama treba 1.000 kilometra autoputa. Vidjet ćete da posljedice takvog dešavanja neće biti na autoputu. Bit će i ima i nezgoda na autoputu, ali mi moramo omogućiti ljudima lagan i siguran dolazak i prolazak između naših gradova i u komunikaciji između Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. I ne možemo da koristimo iskustva ni Evrope, (8:27:29) ni susjednih zemalja koje su napredovale po pitanju ovoga”, naglasio je Lindov pa dodao:
“I evo vam, posljedice, ona je odgovor na sve to. I šta ćemo? Sada ja kažem, hajde okrivitt ćemo nekoga, uvijek ćemo naći krivca i uvijek reći da je to taj čovjek. A zapravo vozimo po cestama koje ne zavređuju ni rang lokalnog puta, a navodimo da su u rangu magistralnog puta”.
O izmjenama zakona
Nedavno su u Predstavničkom domu Parlamenta BiH usvojene izmjene Zakona o sigurnosti u saobraćaju koje zapravo podrazumijevaju oštrije kazne i prvi put definišu pojam “objesne” i “bahate” vožnje. Predlagači ovih izmjena su istakli da su prilikom izrade ovog novog teksta zakona konsultovali i struku, međutim, Lindov je sumnjičav po tom pitanju
“Nije tačno da je saobraćajna struka konsultovana. Samo su povećane kazne, a sve to već postoji u zakonu već se u ovim sada novim izmjenama samo definiše pojam ‘objesne vožnje’. Znači, mora se shvatiti da taj mladi čovjek u okruženju koje se zove automobil i u okruženju koje se zove Bosna i Hercegovina – ovakvom kakvo je, ima dosta stresnih situacija na dnevnoj bazi. I ako taj mladi čovjek jedino svoju sigurnost osjeća u svom automobilu, a ako mu je mi ne pružimo kroz sigurnu infrastrukturu onda ništa ne dobijamo. Kazne da, ali to je jedina mjera trenutno. Bez strategije, to je sve kratkog daha”, mišljenja je Lindov dodajući da te represivne mjere, dodaje, neće donijeti efekta ukoliko, pored izgradnje infrastrukture, nadležni ne budu radili na edukaciji mladih.
Dotakao se i postavljanja kamera na autobuskim stajalištima u Sarajevu, ali i nepostupanja nakon ranijih tragedija.
“Na mjestu gdje su poginule studentice stanje je gore nego prije. Kamera nema, vozila zaklanjaju pješake. Na tom mjestu svaki dan vidim taj pješački prijelaz i tu su parkirana vozila koja skrivaju pregled našim pješacima. Da bi neko komunalno preduzeće zaradilo više novca iscrtali su da je tu pješački prijelaz na onoj autobuskoj stanici gdje su te dvije studentice poginule. Zašto ta policija ne reaguje na takve stvari? I to je njihova obaveza. Nego će postaviti kamere na autobuskim stajalištima, a u ovoj zemlji postoje zakon i praviloa, koje policija čini mi se ne zna jer angažuje neke eksperte koji su bivši ili penzionisani policajci, a ne stručnjaci za saobraćaj. Sve se radi mimo pravilnika, a stalno nam niču nove kamere, uredu je sve, puni se budžet, ali šta imaju ljudi od svega toga? Potrebno je napraviti strategiju i razviti akcione planove. Mnogo pomaka je potrebno učiniti kada je riječ o ovoj temi. Najlakše je povećati kazne, a šta je sa suštinom problema? Nadležni trebaju pronaći način da edukuju mlade, da im se pojasni kakvi su šabloni ponašanja poželjni, da se nakon maturske večeri ne sjeda za volan ako ste pili, da se uopće ne konzumiraju alkohol i droga nikada, a pogotovo ne tada, da se s njima razgovara o saobraćajnoj kulturi, sigurnosti na putevima… mnoge su teme bitne, a o njima se ne priča”, istakao je.
Zatim je pojasnio zbog čega su mu problematične te kamere na autobuskim stajalištima.
“Postavljaju se kamere na autobuskim stajalištima, a 70 posto njih ne zadovoljavaju kriterije. Ovim kamerama se zapravo želi na neki način prikriti nerad policije, a postavljanje njih na autobuska stajališta, od kojih su većina bez kriterija i nepropisno projektovana je velika greška. Međutim, sada se ‘pojačao’ vozni red javnog prijevoza, puno je tu tramvaja, a pogotovo trolejbusa zglobnih za koje naše stanice uopće nisu projektovane kako sam već naveo. Nemam ništa protiv kamera da tu stoje, ali se prije toga trebao riješiti niz nepravilnosti”, smatra Lindov.
Osvrnuo se i na problem vozača s ogromnim dugovanjima za saobraćajne prekršaje.
“Kako neko nakupi 50.000 KM kazni, a niko ne reaguje dok ne ubije nekoga? To govori o ozbiljnom propustu sistema”, naveo je.
“Licenca ne znači vještinu”
Na kraju je ukazao i na slabosti u sistemu obuke vozača.
“Licenca ne znači vještinu. A najgore je što te vještine stičemo u realnom saobraćaju. Nemamo centre za sigurnu vožnju. Ako mladi čovjek ne vozi pet godina, mora imati dodatnu edukaciju jer ne znači ako je dobio vozačku dozvolu da je onda spreman upravljati vozilom. Rutina je veoma bitna pa tako moraju postojati na neki način i sistemi doedukacije ako osoba koja položi nakon toga duži period ne sjedne za volan”, naglasio je.
Lindov je zaključio da je bh. društvo nakupilo previše problema, a da je nečinjenje institucija ono što nas vodi iz tragedije u tragediju.
“Naša mladost je dobra, lijepa i odgojena, ali živimo u takvom neuređenom društvu koje nije dobro za nju. Reagujmo prije, ne poslije”, poručio je, između ostalog, Lindov.
