Iako je zakonom u Bosni i Hercegovini izričito zabranjeno da se odleđeno meso prodaje kao svježe, iz Agencije za sigurnost hrane BiH potvrđuju da su takve zloupotrebe ipak moguće, naročito u periodima povećane potrošnje, kao što su praznici? No pitanje sigurnosti hrane ne završava samo na mesu.
Posljednjih mjeseci javnost svjedoči nizu zabrinjavajućih slučajeva – od voća s višestruko prekoračenim količinama zabranjenih pesticida, preko prehrambenih proizvoda s potencijalno kancerogenim supstancama, do pošiljki mesa vraćenih s granica Evropske unije zbog prisustva opasnih bakterija.
Šta zaista jedemo i koliko su građani BiH zaštićeni? O ovim temama, sistemskim slabostima, kontrolama, ali i odgovornosti institucija i trgovaca, razgovarali smo sa Saninom Tankovićem, direktorom Agencije za sigurnost hrane BiH.
Pojačane inspekcije
U Newsroomu naveo je kako se glavna sigurnost hrane sastoji od niza karika, te da ako bilo koja karika pukne, nešto će se loše desiti.
“Što se tiče sigurnosti hrane, najveću odgovornost hrane snose subjekti u poslovanju sa hranom. Međutim, svi ostali učesnici u lancu mogu isto tako da doprinesu na način da trgovci koji jednom kad se uveze meso, jednom zaleđeno meso može se uvoziti samo za preradu. Da se tačno zna gdje je meso potrebno, koje su količine otišle na koju lokaciju i koji proizvodi građanima. I mislim da se u većini slučajeva to radi. Međutim, ko hoće da se zbavi nelegalnim radnjama, uvijek može nešto tako da napravi. Mi konkretnih slučajeva nemamo, ali u suštini vrlo je bitno, da postoji jedna slijedljivost. Znači, odakle su uvezli meso, koje su količine, koje je to meso, gdje se ugradilo, u koji proizvod i da se jasno u deklaraciji zna porijeklo onoga što se jede. Potrošači imaju svoju veliku ulogu u tome i oni su ti isto koji bilo kakvu nepravilnost uvijek trebaju prijaviti. Za godinu dana, mislim da smo imali desetak, petnaest radnji i prijava. Ako nešto nije uredu mi smo uputili nadležnim organima na postupanje”, rekao je Tanković za N1.
