Iako je zapošljavanje stranih radnika u Bosni i Hercegovini relativno nov trend, podaci pokazuju da se sve više njih nakon početnog angažmana odlučuje za ostanak u našoj zemlji. U posljednje vrijeme sve je prisutniji i trend spajanja porodica.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, u 2025. godini izdate su ukupno 6.702 radne dozvole za strane radnike, od čega su 4.584 nove dozvole. Produženo je ukupno 2.118 radnih dozvola.
Iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika “UNIDAD” su u odgovoru za Klix.ba naglasili da određene kategorije stranaca prema zakonu ne moraju pribavljati radne dozvole, zbog čega je stvarni broj stranih radnika koji borave i rade u Bosni i Hercegovini svakako veći.
Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva civilnih poslova donijelo odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu. Prema tome, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje iznosi 7.427 radnih dozvola, od čega se na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi 4.500, na Republiku Srpsku 2.000 i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.
Proces dobijanja radnih dozvola i regulisanja boravka stranih radnika u Bosni i Hercegovini i dalje je prilično složen i dugotrajan. Zahtijeva obimnu dokumentaciju kako od poslodavaca, tako i od samih radnika. Iako postoje određeni pomaci u pravcu ubrzavanja procedura, u praksi je to i dalje administrativno zahtjevan proces.
Dugoročni angažman
Iako je zapošljavanje stranih radnika u Bosni i Hercegovini relativno nova pojava, iz agencije naglašavaju da podaci pokazuju da su strani radnici zainteresovani za ostanak u našoj zemlji.
“Još uvijek je teško govoriti o preciznom prosjeku njihovog zadržavanja. Ipak, iz iskustva naše agencije, koja se specijalizirano bavi zapošljavanjem stranih radnika, dosadašnje iskustvo pokazuje da pretežan broj radnika zaposlenih uz naše posredovanje ostaje raditi u Bosni i Hercegovini i nakon početnog perioda angažmana, te u pravilu ciljaju da ostanu u BiH više godina. Tome značajno doprinosi pažljiva i kvalitetna selekcija kandidata, odnosno usklađivanje njihovih kvalifikacija i očekivanja s realnim potrebama poslodavaca i uslovima rada u BiH”, naveli su iz agencije.
Dodaju da poslodavci u najvećem broju slučajeva zapošljavaju strane radnike s namjerom dugoročnog angažmana.
“Iako određeni sektori, poput ugostiteljstva, imaju izraženiju sezonalnost, praksa pokazuje da poslodavci nastoje zadržati radnike i nakon sezone, posebno ako su zadovoljni njihovim radom”, ističu.
Najveća potražnja za stranim radnicima dolazi iz sektora ugostiteljstva, građevinarstva i proizvodne industrije.
Upravo iz tih djelatnosti dolazi i najveći broj bh. kompanija koje su klijenti agencije za zapošljavanje stranaca, što potvrđuje da su to trenutno sektori s najizraženijim nedostatkom domaće radne snage.
Najveći broj stranih radnika dolazi iz Indije, Nepala, Turske, Bangladeša i Srbije. Riječ je o tržištima rada na kojima postoji interes za rad u Bosni i Hercegovini, ali i o zemljama s razvijenom praksom međunarodne mobilnosti radne snage.
Spajanje porodica
Iz agencije ističu da strani radnici u BiH većinom dolaze sami, ali da je u posljednje vrijeme primjetan i trend spajanja porodica.
Naglašavaju da na početku angažmana strani radnici gotovo uvijek dolaze sami, prvenstveno kako bi osigurali stabilan posao. Tek nakon određenog perioda rada i stabilizacije životnih uslova počinju razmišljati o mogućnosti spajanja porodice.
“Trend spajanja porodica je još uvijek u začetku, ali je primjetan rast takvih slučajeva. Imamo primjere radnika koji su u Bosni i Hercegovini počeli raditi prije par godina, a koji su nedavno doveli svoje supruge. Još češća praksa je preporuka rođaka i prijatelja poslodavcima iz BiH, što se pokazalo kao pozitivan model zapošljavanja jer doprinosi većem povjerenju i stabilnosti radnog odnosa”, naveli su.
