Kako klimatske promjene sve više uzimaju maha, uzgoj osnovnih namirnica nalazi se pred sve većim izazovima. Vrućine, suše i poplave postaju sve češći i intenzivniji, što ozbiljno ugrožava stabilnost prinosa krompira. Da bi krompir, kao osnovna prehrambena kultura, opstao i pružao potrebne prinose i u budućnosti, naučnici rade na načinima kako ga učiniti otpornijim na stres uzrokovan klimatskim promjenama.
Međunarodni tim pod vodstvom Univerziteta u Beču je kroz četverogodišnji EU projekt ADAPT proveo opsežna istraživanja o tome kako krompir reaguje na različite stresne uvjete, uključujući visoke temperature, sušu i prekomjernu vlagu usljed poplava. Ova saznanja omogućit će buduće uzgajivačke prakse usmjerene na prilagođavanje krompira ekstremnijim klimatskim uslovima.
Krompir je jedna od najvažnijih prehrambenih kultura u svijetu, ali istovremeno i veoma osjetljiv na promjenjive klimatske uvjete. Toplota i suša mogu značajno smanjiti prinose, dok nagle poplave uzrokovane obilnim padavinama prijete da u samo nekoliko dana unište kompletne usjeve. Kako bi utvrdili koje vrste krompira bolje podnose ekstremne uvjete, naučnici su analizirali reakcije krompira na različite stresne situacije. Prikupljeni su brojni uzorci u ključnim fazama rasta biljaka i obavljene su precizne laboratorijske analize. Rezultati su pokazali da određene sorte koje obično daju niže prinose pod normalnim uvjetima, zapravo imaju veću stabilnost prinosa u stresnim uvjetima.
Dio eksperimenata obavljen je i u kontrolisanim uvjetima u laboratorijima, gdje se nivo stresa mogao precizno regulisati. Naučnici su posmatrali reakcije krompira na stres na ćelijskom nivou, prateći promjene u genetskom izražavanju, prisutnosti hormona i drugih metaboličkih procesa u stvarnom vremenu. Zahvaljujući ovim analizama, otkriveni su specifični molekularni obrasci koji označavaju veću otpornost ili osjetljivost na stres. Ovi obrasci predstavljaju važan temelj za razvoj biljaka koje će biti otpornije na ekstremne klimatske uslove.
U projektu je učestvovalo deset vodećih akademskih institucija, četiri uzgajivača krompira, te nekoliko specijalizovanih organizacija i tehnoloških agencija. Naredna faza usmjerena je na primjenu novih saznanja u praksi. U planu je korištenje identificiranih molekularnih markera za selekciju novih sorti krompira koje su otpornije na sušu, visoke temperature i prekomjernu vlagu. Ovakve vrste mogle bi igrati ključnu ulogu u stabilnosti prehrambene sigurnosti, čak i u uvjetima nepredvidivih klimatskih promjena.
