Ministar odbrane Sjedinjenih Država Pete Hegseth kaže da je “nerealno” očekivati da se granice Ukrajine vrate na prijeratne pozicije nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Kijev mogao ponuditi Moskvi teritoriju koju su ukrajinske snage zauzele u ruskoj regiji Kursk u zamjenu za teritoriju koju je okupirala Rusija.
Hegseth, na svom prvom inostranom putovanju otkako je potvrđen na funkciju, rekao je na sastanku vojnih saveznika Ukrajine u sjedištu NATO-a u Briselu 12. februara da Washington neće rasporediti trupe u Ukrajinu u bilo kojem dogovorenom mirovnom sporazumu i da članstvo u NATO-u Bijela kuća ne vidi kao dio rješenja za sukob.
Dodao je da američke snage neće biti dio bilo kakve sigurnosne garancije u mirovnom sporazumu.
“Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi s priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine iz 2014. godine nerealističan cilj”, rekao je Hegseth u najdirektnijoj javnoj izjavi do sada od strane američkog zvaničnika o tome kako će predsjednik Donald Trump pristupiti okončanju skoro trogodišnjeg rata.
“Da budemo jasni, kao dio bilo koje sigurnosne garancije, neće biti američkih trupa raspoređenih u Ukrajinu”, rekao je Hegseth grupi od oko 50 zemalja članica koje podržavaju Ukrajinu od kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022. godine.
Hegsethovi komentari su uslijedili nakon što je Zelenski rekao u intervjuu za Guardian da je Ukrajina spremna “razmijeniti jednu teritoriju za drugu”, iako nije znao koju teritoriju bi Kijev tražio od Moskve u zamjenu za dio regije Kursk koju trenutno kontrolišu ukrajinske snage.
“Ne znam, vidjet ćemo. Ali sve naše teritorije su važne, ovdje nema prioriteta”, rekao je Zelenski u intervjuu objavljenom 11. februara. Do sada je odbijao da se odrekne bilo koje teritorije koju je Rusija zauzela od početka svoje invazije 2022. godine.
Na pitanje o komentarima Zelenskog, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je takav potez “nemoguć”.
“Rusija nikada nije razgovarala niti će razgovarati o razmjeni svoje teritorije”, rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da će njegove trupe izbaciti ukrajinske snage iz Kurska, ali je odbio dati vremenski okvir kada očekuje da će se to dogoditi.
Ukrajinski politički analitičar Volodimir Fesenko rekao je za RSE da vjeruje da je teritorijalna razmjena moguća, s najvjerovatnijim scenarijem koji uključuje uzajamno povlačenje ukrajinskih snaga iz Kurska i ruskih trupa iz Harkiva.
“Za razliku od drugih okupiranih regija, Harkiv nije anektiran. To čini povlačenje tamo vjerovatnijim”, rekao je Fesenko.
Zelenski, koji će se 14. februara sastati na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu s potpredsjednikom Sjedinjenih Država J.D. Vanceom i drugim američkim zvaničnicima, opisao je sebe kao spremnog za ozbiljne pregovore.
“Mislim da je veoma važno da se sastanemo sa američkom stranom prije nego što se sastanu sa ruskom stranom jer se rat vodi na našem tlu”, rekao je Zelenski.
Intervju je objavljen nakon što je Bijela kuća objavila da je Moskva oslobodila američkog učitelja Marca Fogela, za kojeg se smatralo da je nepravedno pritvoren od strane ruskih vlasti, i samo nekoliko sati prije još jednog smrtonosnog ruskog raketnog napada na Kijev.
“Ovako Putin želi završiti rat. Rusija je izvela raketni napad na Kijev i njegovu okolinu”, objavio je šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je najmanje jedna osoba ubijena, kao i da je izbilo više požara na stambenim i nestambenim objektima.
Hitne službe su pozvane u najmanje četiri okruga ukrajinske prijestolnice, a vojna uprava je saopštila da su izbili požari u nekoliko stambenih i nestambenih zgrada.
Napadi u regiji Sumi 11. februara ubili su najmanje dva civila, ranili još dvoje, i prouzrokovali veliku štetu na stambenim zgradama i drugoj imovini, saopštila je pres služba regionalne vojne uprave.
Bijela kuća je opisala oslobađanje Fogela kao znak “dobre volje” od strane Rusije, što bi moglo pomoći u unapređenju izgleda za mirovne pregovore kako bi se okončao rat punog obima koji je Rusija započela prije skoro tri godine.
Američki predsjednik Donald Trump, koji je skeptičan u vezi s nastavkom američke podrške Kijevu, zalaže se za rješenje rata i pojačao je diplomatske napore posljednjih dana. Njegov izaslanik za Rusiju i Ukrajinu, Keith Kellogg, također će prisustvovati Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji i nakon toga će otputovati u Ukrajinu.
Trump je oštro kritikovao visoke troškove pomoći koju su Sjedinjene Države pružile Ukrajini i nagovijestio je da će Sjedinjene Države tražiti nešto zauzvrat.
“Možda će postići dogovor, možda neće. Možda će jednog dana biti ruski, a možda neće biti ruski, ali mi ćemo imati sav taj novac tamo i kažem da ćemo ga htjeti nazad”, rekao je Trump u intervjuu za Fox News 10. februara.
Zelenski je rekao za Guardian da je prošle godine predložio Trumpu da Sjedinjene Države dobiju prioritetni pristup rijetkim zemnim resursima Ukrajine u dogovoru za okončanje rata.
Ukrajina ima najveće rezerve urana i titanijuma u Evropi, rekao je Zelenski, i istakao Trumpu da ne bi bilo u interesu Sjedinjenih Država da te rezerve budu u ruskim rukama i potencijalno podijeljene sa Sjevernom Korejom, Kinom ili Iranom.
Trump je nedavno spomenuo rijetke zemne minerale kao dio dogovora o ratu u Ukrajini i rekao da će američki ministar finansija Scott Bessent otputovati u Ukrajinu kako bi razgovarao o resursima rijetkih zemnih minerala. Bijela kuća nije objavila nikakve detalje o Bessentovom putovanju.
Zelenski je rekao da namjerava da zvaničnicima Trumpove administracije predstavi “detaljniji plan” o rijetkim zemnim mineralima i drugim mogućnostima za američke kompanije u rekonstrukciji poslijeratne Ukrajine.
Također je rekao da je za sigurnost Ukrajine ključno da se američka vojna podrška nastavi.
“Sigurnosne garancije bez Amerike nisu prave sigurnosne garancije”, rekao je, ponovo tražeći više američkih Patriot sistema protuzračne odbrane.
