RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
U 71 godinu dugoj istoriji Međunarodnog suda pravde u Hagu, zabilježena su četiri zatjeva za obnovu postupka.
Tri su odbijena u predpostupku, a jedan je još uvijek u toku. Peti ovakav slučaj biće zahjev Bosne i Hercegovine za reviziju presude o genocidu protiv Srbije. Ključno pitanje je ima li novih dokaza. Članovi pravnog tima BiH o tome ćute.
“Ja o tome ne mogu govoriti. Želimo sačekati aplikaciju i zvanični datum podnošenja aplikacije ili zahtjeva za obnovu postupka. Onda ćemo svi ući u najsitnije pore zahtjeva i tada ćemo svi biti upoznati sa konačnim tekstom aplikacije. No, ostavimo Međunarodnom sudu u Hagu konačnu prosudbu”, kazao je Enis Omerović, član pravnog tima BiH.
Ukoliko novih dokaza i bude, postavlja se pitanje hoće li ih Međunarodni sud u Hagu prihvatiti.
“Da li će sud u Hagu prihvatiti zahtjev za reviziju, to ne znam. Ali, mislim da je u interesu svih u Bosni i Hercegovini, da se to pitanje koje je još uvijek otvoreno, koje toliko razdvaja ljude i koje je toliko osjetljivo, da se na kraju upotrijebe sva pravna sredstva da se predmet zaključi”, kazao je Ernest Petrič, profesor međunarodnog prava za N1.
Ovo, u osnovi pravno pitanje, veoma brzo postalo je i političko. Međusobne osude i prebacivanje odgovornosti podijelili su javnost u zemlji, ali i regiji.
“Srbija ulaže veliki napor posljednjih godina da normalizuje odnose sa Sarajevom, da tako kažem. Međutim, odgovor je redovno negativan. Ako krenemo od onog kamenovanja Vučića prilikom posjete Srebrenici, preko toga da je čak donesen zakon o osporavanju genocida”, kazao je Nenad Kecmannović, politički analitičar.
“Posljednjih sedmica vidjeli smo jake reakcije predstavnika žrtava i njihove zahtjeve da se podnese revizija ove presude. Sa tog aspekta, sve i da mu to nije bila namjera, Bakir Izetbegović je to morao uraditi. Kod nas u regionu a posebno u BiH su na vlasti nacionalističke partije, koja glasove dobijaju zato što su predstavnici i zaštitnici nacionalnih interesa”, utvrdio je Denis Džidić, urednik BIRN BiH.
Prema sudskoj praksi Međunarodnog suda pravde u Hagu, predpostupak u ovakvim slučajevima traje oko dvije godine. Nakon toga, ukoliko Sud uvrdi da postoje proceduralni uslovi za pokretanje revizije postupka, počinje novo suđenje koje bi moglo trajati i pet godina.
(N1)
