Dan nezavisnosti gledati kao vodilju kroz proces evropskih integracija

Na prvom panelu na konferenciji „Dan nezavisnosti BiH: 25 godina poslije“, koju je danas u hotelu ‘Europa’ u Sarajevu organizirala Federalna novinska agencija (FENA), profesor savremene historije jugoistočne Evrope na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Amir Duranović poručio je da u BiH treba uslijediti afirmacija i razvoj profesionalne historiografije, koja bi u prvom redu objasnila kako i zašto su se pojedini procesi odvijali.
Zatim je, kaže, potrebno, da se suočimo s parahistoriografijom čiji ciljevi nikada nisu bili profesionalne prirode.

– Ponuđene perspektive treba razvijati, a dostignute rezultate cijeniti, ali i ne odustajati od profesionalnih imperativa u nastojanju da se naša savremena historija što je moguće bolje istraži i prezentira – kazao je Duranović.

Na važnost Dana nezavisnosti ukazala je profesorica Državnog i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić i to s međunarodno-javnog aspekta i nacionalnog prava.

– Kroz nezavisnost došlo je do obnove državne samostalnosti BiH, nakon čega smo stekli subjektivitet na međunarodnopravnoj sceni. Subjektivitet se potvrdio kroz zaštitu državnih granica, koje su se utvrdile na datum sticanja nezavisnosti. U konačnici to znači da sutra možemo imati zahtjev unutar države, kojim će se tražiti samopredjeljenje, što je apsolutno neizvodljivo i nemoguće, jer se po principu “Uti possidetis” ne smiju mijenjati vanjske državne granice utvrđene danom sticanja nezavisnosti – rekla je Omerdić.

Drugi aspekt tiče se dosljednosti međunarodne zajednice, koja je zahtijevala ispunjavanje svih međunarodnih obaveza, definiranih međunarodnim ugovorima i običajnim pravom (poštivanje Povelje UN-a i brojnih drugih regionalnih dokumenata relevantnih za zaštitu ljudskih prava).

– Dvadeset pet godina nakon referenduma ne trebamo gledati na Dan nezavisnosti historijski već moramo kroz proces evropskih integracija posmatrat kao neku vodilju. Niko nije manje ni Srbin, ni Bošnjak ni Hrvat ukoliko smo više Bosanci i Hercegovci – zaključila je Omerdić.

Ovom prilikom, glavna urednica “Oslobođenja” Vildana Selimbegović izrazila je bojaznost da u 25 godina bh. političari nisu pokazali da su dovoljno lekcija naučili iz prošlosti.

– Odustali su od normativa koji podrazumijevaju ljudska prava – istakla je Selimbegović.

Pokrovitelj konferencije je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, a medijski partneri su Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) i dnevni list “Oslobođenje”.

(Vijesti.ba / FENA)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*