2016. bila najuspješnija na putu evropskih integracija BiH

Bosna i Hercegovina na kraju 2016. godine bilježi značajno poboljšanje ekonomskih parametara u odnosu na posljednju dekadu, najveće prihode, najmanju zaduženost u regiji, te značajan porast broja zaposlenih – navodi se u Izvještaju o radu Vijeća ministara BiH za 2016. godinu, koji bi se naredne sedmice trebao naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma državnog parlamenta.
U dokumentu stoji da je, istovremeno, 2016. bila najuspješnija godina na putu evropskih integracija BiH od momenta pokretanja ovog procesa. Nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, partnerstvo između BiH i Evropske unije je intenzivirano i evropske integracije su stavljene u fokus djelovanja Vijeća ministara, definirane kao ključni prioritet i stavljene u formalni politički dijalog.

Ističe se da je slijedom toga, a nakon intenzivnog i predanog rada, Vijeće ministara BiH izradom i usvajanjem brojnih dokumenata iz oblasti evropskih integracija, ispunjavanjem postavljenih političkih preduvjeta za daljnji napredak i kredibilnom realizacijom preuzetih obaveza, praćenih redovnim održavanjem dijaloga s Evropskom unijom u skladu s obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji, značajno dinamiziralo evropske procese u BiH.

Paralelno s aktivnostima na putu evropskih integracija, fokus rada je stavljen na ekonomski rast i razvoj, što je rezultiralo rastom vitalnih ekonomskih parametara i jačanjem vladavine prava – ocijenjeno je u Izvještaju.

Također je navedeno da je, privrženo principima, vrijednostima i ciljevima na kojima se  zasniva Evropska unija, u cilju učlanjenja BiH u EU, Vijeće ministara BiH 2016. okončalo uz evidentan napredak BiH na evropskom putu, što je „krunisano“ i uručivanjem Upitnika Evropske komisije. Uručivanju Upitnika je prethodio niz aktivnosti koje su dovele do ispunjavanja uvjeta koje je postavila Evropska unija.

U Izvještaju se navodi da osnova za stabilan ekonomski i politički napredak BiH jeste članstvo u Sjevernoatlanskom savezu (NATO), te da je BiH „dosta učinila u procesu reformi, posebno u sektoru odbrane, što je realizirano uz značajnu podršku NATO-a“. Tokom tog procesa, BiH je već preuzela određene standarde NATO-a.

– Komisija za NATO integracijski proces Vijeća ministara BiH ulaže značajne napore za dostizanje NATO standarda. Od NATO-a se očekuje da nastavi svoju „Politiku otvorenih vrata“ na osnovu individualnog napretka aspiranata. To opredjeljenje je od ključnog značaja za daljnje stimuliranje reformi i širenje oblasti sigurnosti i stabilnosti – navodi se u Izvještaju.

Ističe se da BiH nastoji da zadovolji uvjete iz Tallinna kako bi Savez što prije mogao donijeti odluku o aktiviranju Akcionog plana za članstvo (MAP). Napredak je postignut u posljednje vrijeme, te je od ukupno 57 perspektivnih vojnih lokacija upisano 26 koje se nalaze u Federaciji BiH.

– Iako još nije ispunjen uvjet iz Tallinna, saradnja između BiH i NATO-a i dalje je na visokom nivou. BiH se zalaže za maksimalno korištenje svih instrumenata i mehanizama koji su na raspolaganju zemljama partnerima – kroz implementaciju Individualnog partnerskog akcionog plana (IPAP), organizaciju i učešće u operacijama NATO vježbi, doprinosi misiji Resolute Support u Afganistanu, čini napore za unapređenje regionalne sigurnosne saradnje i slično – stoji u Izvještaju o radu Vijeća ministara BiH za 2016.

Navedeno je i to da BiH ima usvojenu Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2015. – 2020. dok je u 2016. godini Vijeće ministara usvojilo Akcioni plan provedbe ove strategije. Ovaj plan baziran je na ideji jedinstvenog i koordiniranog pristupa u provođenju Strategije i jačanja kapaciteta nadležnih institucija u BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma i s terorizmom povezanih izazova.

Vijeće ministara je u 2016. nastavilo provedbu mjera iz Reformske agende. Stepen realizacije planiranih mjera u četverogodišnjem periodu iznosi 53 posto, a realizirano je 85 posto mjera koje su planirane do decembra 2016. godine. U sklopu nadležnosti Vijeća ministara planirane su 34 mjere u Akcionom planu, a do kraja 2016. u potpunosti je realizirano 18 mjera, dok je realizacija sedam mjera u toku – podaci su iz Izvještaja.

Prvi put na državnom nivou usvojena je Srednjoročna strategija upravljanja dugom, što je samo jedna od obaveza iz Akcionog plana Reformske agende za BiH. Strategija, uz prezentaciju strukture duga, sadrži procjenu stanja zaduženosti, te definira srednjoročne ciljeve upravljanja dugom i smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva.

Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016. – 2020. također su usvojeni.

U 2016. godini, nakon višemjesečnog odgađanja objave rezultata kao i problema u vezi s Jedinstvenim programom za obradu podataka, objavljeni su konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.

U Izvještaju se navodi da je 2016. obilježio i rast industrijske proizvodnje od 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast obima proizvodnje bio je praćen i povećanjem broja zaposlenih u okviru industrije.

– U toku 2016. ukupno je prikupljeno 6,6 milijardi KM bruto prihoda. Uz rast bruto prihoda od 4,5 posto, ali i skroman rast povrata sa JR UIO, neto prihodi su dostigli iznos oko 5,5 milijardi KM. Najvažniji pokretači rasta prikupljenih neto prihoda u 2016. su prihodi od PDV-a, prihodi od akciza i putarina. U 2016. ukupno neto prihoda po osnovu PDV-a je prikupljeno oko 3,4 milijarde KM, što je za 5,5 posto više nego tokom prethodne godine. Prihoda od akciza u navedenom periodu je prikupljeno oko 1,4 milijarde KM, što je 2,9 posto više u poređenju s 2015. godinom – navodi se u Izvještaju, te dodaje da je ukupan iznos depozita na kraju dvanaestog mjeseca dostigao 17,75 mlrd. KM.

Ocijenjeno je da je tokom 2016. nastavljen uzlazni trend u bosanskohercegovačkoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni sa svijetom, a glavne karakteristike su mu bile povećanje obima ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza roba, te smanjenje vanjskotrgovinskog robnog deficita i bolja pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prošlu godinu.

Vijeće ministara je usvojilo Strategiju za borbu protiv korupcije i njen provedbeni dokument ‒ Akcioni plan za period 2015. – 2019. godina. Uprkos donošenju Strategije za borbu protiv korupcije, BiH ne može biti zadovoljna rezultatima, ali može mjerama borbe protiv terorizma. Prošle godine nije zabilježen niti jedan odlazak iz BiH na strana ratišta. BiH je dio zajedničke mreže za borbu protiv terorizma – navedeno je u Izvještaju.

Rad na postizanju konstruktivne i prijateljske saradnje u regiji jedan je od prioriteta rada Vijeća ministara i vanjske politike BiH. U proteklom periodu, Vijeće ministara BiH je ostvarilo kontinuirano jačanje regionalne saradnje sa zemljama zapadnog Balkana, a kontinuirano se radilo i na unapređenju međunarodne saradnje kroz implementaciju postojećih međunarodnih sporazuma i kroz zaključivanje novih.

Vijeće ministara je tokom 2016. održalo 63 sjednice na kojima je, između ostalog, utvrdilo 19 prijedloga zakona; usvojilo sedam strategija i 13 akcionih planova; donijelo 283 odluke; usvojilo 190 informacija iz različitih oblasti…

(Vijesti.ba / FENA)