Samit u Trstu: BiH nije potpisala ugovor o transportnoj zajednici

Predstavnici Bosne i Hercegovine nisu danas na Samitu u Trstu prisustvovali potpisivanju Ugovora o pristupanju Transportnoj zajednici, koja predstavlja svojevrsno formiranje jedinstvenog tržišta transportne infrastrukture – kopnenog i pomorskog saobraćaja između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana. Ugovor su potpisale Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija i Kosovo.

Promjene spomenutog ugovora tražila je Vlada Republike Srpske, a to nije prihvatljivo ni za Ministarstvo transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine ni za Vijeće ministara.

Iz Evropske komisije su kazali kako se ova institucija ne može uslovljavati, a Bosna i Hercegovina gubi desetine miliona eura grant sredstava.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, koji je predvodio delegaciju naše zemlje na Samitu u Trstu, izjavio je kako očekuje da će Bosna i Hercegovina uspjeti dogovoriti potpisivanje, te da će svi koji učestvuju u ovom procesu biti razumni i da će spriječiti ogromne posljedice koje bi građani Bosne i Hercegovine imali nepotpisivanjem ovog sporazuma koji bi našoj zemlji omogućio nove investicije u brojnim infrastrukturnim sektorima.

U Trstu se danas razgovaralo o budućnosti Zapadnog Balkana u društvu njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanskog premijera Paola Gentilonija, kao domaćina i predstavnika Evropske unije.

Plan je da zemlje Zapadnog Balkana usvoje pravne propise Evropske unije, povoljnije i planski grade autoputeve i brze saobraćajnice, modernizuju pruge i ubrzaju protok roba.

Na osnovnoj listi prioriteta Bosne i Hercegovine su četiri projekta o dionicama Koridora Vc, dvije dionice u Federaciji BiH, jedna u Republici Srpskoj, te revitalizacija Luke Brčko.

Podržan Akcioni plan za regionalni ekonomski prostor
Šest lidera sa Zapadnog Balkana (ZB6) podržali su danas na u Trstu višegodišnji Akcioni plan za regionalni ekonomski prostor na Zapadnom Balkanu (MAP), koji je izrađen kako bi omogućio neometan protok robe, usluga, kapitala i kvalifikovane radne snage, čineći ovu regiju atraktivnijom za ulaganja i trgovinu i ubrzavajući približavanje Evropskoj uniji, donoseći tako prosperitet građanima Zapadnog Balkana, saopćio je Sekretarijat Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

 
MAP predviđa mjere koje će pomoći privatnom sektoru da se ostvari na tržištu razmjera od 20 miliona ljudi, i preusmjeri model rasta na regionalni, uz dugoročne pokretače. Mjere se fokusiraju na promovisanje dalje trgovinske integracije; uvođenje dinamičnog regionalnog prostora za investicije; olakšavanje regionalne mobilnosti i stvaranje programa digitalne integracije.
Sekretarijat Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) dobio je zadatak da, uz CEFTA-u zaduženu za područje slobodne trgovine, redovno informiše samite u okviru Berlinskog procesa o ostvarenom napretku u provođenju mjera utvrđenih MAP-om.

“Mi u RCC-u smo zadovoljni što smo od regionalnih lidera i Evropske unije dobili zaduženje da pripremimo ovaj ambiciozan plan. On je važna stepenica za Zapadni Balkan u pravcu boljeg integrisanja u evropske i globalne lance vrijednosti i bržeg približavanja ostatku kontinenta”, rekao je generalni sekretar RCC-a Goran Svilanović.

“Šest lidera sa Zapadnog Balkana izrazili su potpunu opredijeljenost za provedbu MAP-a. Ovo će dati značajan podstrek procesima pristupanja Evropskoj uniji na osnovu individualnih zasluga, ubrzati potpuno ispunjavanje ekonomskih kriterija iz Kopenhagena i osloboditi veće ekonomske potencijale. MAP proizlazi iz obaveza preuzetih u okviru Strategije Jugoistočna Evropa 2020 i Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, a zasniva se na pravilima i principima Evropske unije iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, kazao je Svilanović.
Lideri ZB6 prepoznali su da će provedba sveobuhvatnog programa utvrđenog MAP-om zahtijevati posvećenost i snažnu koordinaciju i partnerstvo između organa vlasti, postojećih regionalnih organizacija, privatnog sektora, međunarodnih organizacija i donatora koji su aktivni u relevantnim oblastima politika, te Evropske unije.

Stoga su pozvali međunarodne organizacije, međunarodne finansijske institucije i donatore koji podržavaju reforme u oblastima politika iz MAP-a da svoje programe pomoći usklade sa utvrđenim potrebama u implementaciji MAP-a.

Za te svrhe, potrebno je organizovati konferenciju posvećenu koordinaciji donatora do kraja ove godine.

BHRT