Na Svjetski dan srca obećajte da ćete jesti zdravije, kretati se više i pušenju reći ne

U svijetu se  29. septembar obilježava kao Svjetski dan srca. Ovogodišnja kampanja ima zajednički cilj – inspirirati svakog pojedinca da čuva svoje srce, sva naša srca, podsjećaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH i ističu:

Ove godine, na svjetski dan srca, tražimo obećanje da ćemo jesti zdravije, kretati se više i pušenju reći ne.

Obilježavanje Svjetskoga dana srca utemeljila je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine. Cilj je podsjetiti ljude širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,3 milijuna života svake godine, a do 2030. godine, procjenjuje se, 23 milijuna.  Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku. Ove godine se pokušava educirati javnost o mogućnostima sprječavanja kardiovaskularnih bolesti prihvaćanjem zdravog stila života s ciljem čuvanja svakog pojedinačnog srca, a tako i srca cijelog svijeta. Naime, od bolesti srca i krvnih žila umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije. U Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45% svih umrlih. Važna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti, pušenja i štetne konzumacije alkohola. Na taj način bi se po procjenama moglo spriječiti čak i do 80 %  prijevremenih smrti.

U usporedbi s Europom, BiH sa standardiziranom stopom smrtnosti od 324/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoku stopu smrtnosti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 342/100.000, a za zemlje EU 208/100.000,  dok je raspon stopa za zemlje EU od 107-592/100.000  (Francuska-Bugarska).

I u BiH su ove bolesti (I00-I99) također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2016. godine umrlo 11.313 osoba odnosno 53,12 %. Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti 5.257 muškaraca (46,47 %)  i 6.056 žena (53,53%). 

Vodeće dijagnoze smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti s brojem umrlih u 2016. godini (Zdravstveno statistički godišnjak FBiH 2016., Zavod za javno zdravstvo FBiH) :

1. akutni infarkt miokarda (2008),
2. moždani udar (1922),
3. srčani zastoj (1510),
4. kardiomiopatija (1409),
5. esencijalna primarna hipertenzija (917)
6. srčana slabost (725),
7. kronična ishemijska bolest srca (696).

Muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda, moždanog udara, srčanog zastoja, esencijalne primarne hipertenzije, kardiomiopatije, srčane slabosti i kronične ishemijske bolesti srca.

Žene su najčešće umirale od moždanog udara, akutnog infarkta miokarda, kardiomiopatije, srčanog zastoja, esencijalne primarne hipertenzije, kronične ishemijske bolesti srca i srčane slabosti.

 Poznavanje faktora rizika i zdrav način života pomoći će nam održate nizak rizik od kardiovaskularnih bolesti!

Moje srce, Tvoje srce-  kao slogan za kreiranje svjesnosti o svim uzrocima bolesti srca. To je jednostavna, topla, emocionalna i razumljiva poruka. Kampanja koja ima cilj educirati, inspirirati i motivirati ljude da čuvaju svoja srca. Angažirati ljude na pozornost, sudjelovanje i informiranje kako bi bili motivirani dati sljedeća 3 obećanja:

1. JESTI ZDRAVIJE!

Hrana koja se preporuča za zdravo srce: 5 porcija svježeg voća i povrća dnevno (u količini jedne šake). Namirnice mogu biti svježe, zamrznute, konzervirane ili suhe, a dobra je zamjenu za zaslađena jela.

Hrana bi trebala davati energiju, a ne oduzimati: pokušati smanjiti konzumaciju industrijski prerađene i zapakirane hrane koja često sadrži visok udio masnoće i soli, zaslađenih pića i voćnih sokova – radije odabrati vodu ili nezaslađene sokove.

Čitati deklaracije na namirnicama s osobitom pozornošću na: ukupne masnoće (visoke: više od 17,5g niske: 3g ili manje), zasićene manoće (visoke: više od 5 g, niske: 1,5 g ili manje), sol ili natrij (visoka: više od 1,5 g soli ili 0,6 g natrija, niska: 0,3 g soli i manje ili 0,1 g natrija i manje), ukupni šećeri (visok: više od 22,5g, nizak: 5g ili manje).

Posebna napomena da loše masti treba zamijeniti dobrim, bijeli kruh itjesteninu, kruhom i tjesteninom od cjelovitih žitarica, a zdravih proteina na dan koliko stane na dlan.

2. KRETATI SE VIŠE!

Pokrećemo li dovoljno svoje srce? Igranje, hodanje, obavljanje kućanskih poslova, rad u vrtu,  plesanje… sve ove aktivnosti su dobre. Koristiti stube umjesto vožnje liftom. Hodati, šetati, voziti bicikl umjesto vožnje automobilom. Ako se baš moramo voziti automobilom onda možemo parkirati malo dalje kako bismo pokrenuli svoje srce hodanjem.

3. PUŠENJU REĆI NE!

Nepušači bolje reguliraju tjelesne funkcije i krvni tlak, imaju manje problema sa srcem i cirkulacijskim sustavom, a posljedično i manji rizik od razvitka bolesti srca i karcinoma. Već nakon 20 min po prestanku pušenja organizam se počinje oporavljati, a nakon 48 h ponovno normalizira osjetilo mirisa i okusa.  Za 2 godine se znatno smanjuje rizik od koronarne bolesti srca, a nakon 15 godina rizik od KVB će se izjednačiti s onim kod nepušača. Ne samo da se poboljšava naše osobno zdravlje nego i zdravlje osoba oko nas: iako ljudi i djeca oko nas ne puše, izloženi su također riziku za KVB zbog pasivnog pušenja.

ZAPITAJMO SE :

Otežavamo li svom srcu? Visoki BMI (Body Mass Index)?

Poznajemo li i pratimo li ritam svog srca?

Znamo li osnovne laboratorijske nalaze?

Bavimo li se tjelesnom aktivnošću umjerenog intenziteta (od koje se lagano oznojimo)?

Radimo li preventivne preglede?

Imamo li dobru komunikaciju sa svojim obiteljskim liječnikom?

Najteže je početi raditi za sebe i ne posustati, ali ako se to i dogodi – uvijek možemo krenuti ispočetka.  Nagrada za usvajanje zdavog stila života pored smanjenja rizika od bolesti srca i krvnih žila je i očuvanje dobrog raspoloženja, ublažavanje simptoma stresa kojemu smo svakodnevno izloženi i više zadovoljstva u životu.

(RTV7)

•