RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Prekojadranski plinovod (TAP) bi trebao ići preko sjeverne Grčke i Albanije do južne Italije gdje bi bio spojen s postojećom mrežom. Iz čitavog bi projekta Rusija trebala biti isključena, piše Deutche Welle.
Financiranje južnoeuropskoga plinskog koridora izgledalo je upitno nakon što su njemački energetski koncern E.on i francuski koncern Total krajem rujna napustili projekt. U međuvremenu je novi investitor Enagas, jedan od najvećih ponuđača plina u Španjolskoj, preuzeo većinu udjela financiranja od Eona.
Najvažniji investitori u Prekojadranski plinovod su i dalje britanski energetski div BP, norveški Statoil i azerbajdžanski državni koncern Socar s po 20 posto udjela.
“Žao nam je, naravno, da su Eon i Total odustali, ali svako poduzeće mora gledati odgovara li ta investicija u njegov portfolio”, rekao je trgovački direktor TAP-a Lutz Landwehr.
Pripremne investicije počet će 2015. godine, objavljeno je u srijedu na energetskoj konferenciji “Balkans and the Adriatic Oil & Gas Summit” u Ateni. Prve isporuke plina iz azerbajdžanskoga izvora, plinskog polja Šah Deniz, koji navodno ima više od bilijun prostornih metara plina, trebale bi krenuti tek početkom 2010. godine.
Prekojadranski plinovod bi trebao pokrivati do 20 posto europskih potreba za plinom. Od 880 kilometara planiranog plinovoda, 540 kilometara otpada na Grčku čime ta zemlja koju potresa kriza dobiva ključnu ulogu u provedbi projekta.
Zbog prosvjeda nije sigurno kako će se preko Grčke
Ipak postoje poteškoće. Još nije utvrđeno kuda bi točno trebao prolaziti plinovod preko sjeverne Grčke, s obzirom na to da više gradova, općina i građanskih inicijativa prosvjeduje protiv planova izgradnje i zahtijeva promjenu trase. Prema pisanju grčkih novina Ta Nea postoji više od 140 zahtjeva za promjenom trase. Konzorcij za gradnju plinovoda obećava da će sve prigovore pomno preispitati i provesti “socijalni investicijski program” kako bi projekt naišao na veću potporu.
Plin za Europu plinovodom preko Jadrana
Od 2020. će Europa plin iz Kaspijskog mora dobivati putem Prekojadranskog plinovoda. Nakon početnih poteškoća ti planovi dobivaju sve jasnije obrise. Među najvažnijim odlukama je da će Moskva biti isključena iz projekta.
Rusija nema razloga za paniku
Gotovo svi sudionici konferencije “Balkans and the Adriatic Oil & Gas Summit” negiraju da se ovdje Rusiji stvorila konkurencija Južnom toku, kojim bi od 2018. ruski plin, zaobilazeći Ukrajinu, trebao preko Crnog mora dospijevati do Bugarske i zapadne Europe. To je zato što će Europi idućih godina trebati dodatnih 100 milijardi prostornih metara plina i dobro joj dođe svaka isporuka plina i svaki novi plinovod.
Ovo smatra i Theodoros Tsakiris, profesor asistent za geopolitiku na Sveučilištu u Nikoziji na Cipru.
“Dok Južni tok može isporučiti do 150 milijarda prostornih metara godišnje, Prekojadranski plinovod bi trebao doseći najviše 20 milijarda prostornih metara u 2025. godini”, kaže Tsakiris.
(MOJportal)
