Pravoslavni vjernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić, dan rođenja Isusa Hrista.
Božić danas proslavljaju pravoslavne crkve koje se drže starog, Julijanskog kalendara. To su Srpska pravoslavna crkva, ruska i gruzijska crkva, jerusalimska pravoslavna patrijaršija i Sveta Gora, kao i kanonski nepriznate crnogorska i makedonska crkva.
Božićno slavlje u crkvama počelo je na Badnji dan, 6. januara i traje naredna tri dana.
Poruke patrijarha srpskog Irineja
Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Irinej u božićnoj poslanici je naglasio da se moli da u ovoj godini bude manje nemira, a više mira, manje mržnje, više ljubavi, a manje nesloge.
Dodaje se da je slavljenje Božića, “slavljenje Boga ljubavi i istinske čovječje ljubavi”, ali da se događa u “vremenu čovjekove upotrebe i zloupotrebe Božjeg davanja”.
“Ta zloupotreba neminovno izaziva poremećaj osnovnog poretka i pravila življenja, uzrok je zla i mnogih bolesti, ugrožava zdravlje kako čovjeka tako i prirode i dovodi do gubljenja smisla života”, piše u poslanici.
Kako se dodaje, “ljudsko biće je po prirodi stvoreno za ljubav”, a danas je sve na prodaju, naročito “svetinja ljubavi i smisla života”.
Dan poslije Božića je spomen Sabora Bogorodice. Potom je 9. januara Sveti arhiđakon Stefan, koji se obilježava i kao krsna slava pojedinih porodica.
Simboli Božića kod pravoslavnih vjernika su badnjak i česnica.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u svojoj kući.
Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima.
Proslava Božića počinje na Badnji dan. Tada domaćin (u seoskim pravoslavnim sredinama) odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja grije i zbližava ukućane.
Božiću u pravoslavlju prethodi četrdesetodnevni post. Na sam dan praznika trpeza je bogata i mrsna.
U domovima pravoslavnih vjernika za Božić se mijesi česnica, koja se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata, koji simbolizuje dar novorođenom Kristu.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Na ovaj praznik, pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa “Hristos se rodi”, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi”.
Božić se slavi tri dana.
(BHRT)