U Federaciji BiH je na snazi novi Zakon o zaštiti na radu koji uređuje sistem sigurnosti i zaštite zdravlja na radu zaposlenih, uključujući i pripadnike Oružanih snaga i policije.
Federalni ministar rada i
socijalne politike Vesko Drljača u intervjuu za Fenu izjavio je da je
fokus ovog zakona na provođenju prevencije, odnosno preduzimanju
preventivnih mjera u svakoj fazi rada kod poslodavca, čiji je cilj
sprečavanje ili smanjenje rizika na radu.
Zakonom su, kaže, predviđeni novi instituti čijom primjenom će se unaprijediti oblast zaštite na radu u Federaciji BiH.
Naime,
predviđeno je formiranje Vijeća za zaštitu na radu, kojeg će činiti
predstavnici Vlade FBiH, predstavnici udruženja poslodavaca, sindikata i
istaknuti stručnjaci za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
–
Vijeće za zaštitu na radu će biti stručno tijelo koje će pratiti,
analizirati i ocjenjivati sistem i politiku zaštite na radu, te pratiti
učinke primjene ovoga zakona i o istim obavještavati Vladu – istakao je
Drljača.
Također, predviđen je institut procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod svih poslodavaca.
Procjena
rizika predstavlja sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u
procesu rada koji se odnose na moguće vrste štetnosti i opasnosti na
radnim mjestima, koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda,
profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika.
Drljača naglašava da će akt o procjeni rizika predstavljati osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu kod poslodavca.
–
Dakle, poslodavci su dužni izraditi interni akt o zaštiti na radu,
kojim će utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila
prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se
provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja
zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom –
pojasnio je Drljača.
Ukoliko ne izrade interni akt o zaštiti na
radu predviđene su novčane kazne od 2.000 do 10.000 KM. Pri izradi
internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultuje
povjerenika za zaštitu na radu.
– Povjerenik za zaštitu na radu, u
skladu sa ovim zakonom predstavlja predstavnika radnika sa posebnim
pravima u kontekstu provođenja poslova zaštite na radu kod poslodavca.
Povjerenik za zaštitu na radu se bira kod poslodavca koji zapošljava 30
ili više radnika. Za vrijeme obavljanja poslova povjerenik za zaštitu
na radu iz reda zaposlenih ima pravo na naknadu plaće u visini plaće
koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o
radu – rekao je Drljača.
Također, Zakonom je propisano da
„poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom odredi jednog
ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika
na radu i zaštitu zdravlja radnika“.
– Radnik za zaštitu na radu
mora biti odgovarajuće osposobljen i imati položen stručni ispit koji
se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu u skladu sa ovim
zZakonom. Ispit se polaže pred komisijom koju imenuje federalni
ministar, a za čiji će se rad osiguravati finansijska sredstva u budžetu
Federacije – dodao je Drljača.
On će u saradnji sa Federalnim
ministrom zdravstva propisati način provođenja mjera za prvu pomoć,
potrebna sredstva i opremu za pružanje prve pomoći u slučaju povreda i
oboljenja radnika na radu, kao i druga pitanja od važnosti za provođenje
mjera za prvu pomoć.
Predviđeno je da inspekcijski nadzor nad
izvršavanjem ovog Zakona vrši kantonalna uprava za inspekcijske poslove,
osim nadzora koji je ovim zakonom stavljen u nadležnost Federalne
uprave za inspekcijske poslove.
U smislu navedenog, Drljača
ističe da će novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM poslodavac biti
kažnjen ako, između ostalog, ne izvrši procjenu rizika na mjestima rada,
ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja sredstva za rad, ako
ne utvrdi radna mjesta sa povećanim rizikom.
Propisano je i to da
je „poslodavac koji izvodi radove na radilištu duže od sedam dana,
obavezan da prijavu i elaborat o uređenju radilišta dostavi nadležnoj
inspekciji rada najmanje osam dana prije početka rada na radilištu“ . U
suprotnom, novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM kaznit će se za
prekršaj.
– Važnu ulogu u provođenju ovog zakona imat će i
ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite
na radu, koje će navedene poslove obavljati na osnovu dozvole koju će
izdavati Federalno ministarstvo rada i socijalne politike – dodao je
Drljača u intervjuu za Fenu.
Također, propisan je i zdravstveni
nadzor, odnosno poslovi specifične zdravstvene zaštite radnika. U
kontekstu navedenog, propisano je da poslodavac posebno osigurava od
rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa
povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi
obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa Zakonom.
Stupanjem na snagu novog Zzakona prestao je važiti Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine.
Novi
Zakon o zaštiti na radu zasnovan je na istim načelima kao i moderni
zakoni iz ove oblasti koje su primjeni i u drugim zemljama regiona, te
je usklađen sa odgovarajućim međunarodnim dokumentima, odnosno
konvencijama Međunarodne organizacije rada i propisima Europske unije.
Osnovno
načelo u provođenju Zakona je načelo prevencije koje podrazumijeva
procjenu rizika, izbjegavanje rizika, sprečavanje rizika, otklanjanje
rizika na njihovom izvoru, te prilagođavanje rada i mjesta rada radniku,
kao i izbor tehnološkog postupka da bi se izbjegla jednoličnost u radu u
cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika.
(Vijesti.ba / FENA)