Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavljuje prvi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u 2021. godini, za tekuću i 2022. godinu.
Kako je saopćeno,
procjenjuje se da će ekonomski rast u tekućoj, i 2022. godini, biti
nešto snažniji u odnosu na projekcije iz novembra 2020. godine, koje su
rađene na osnovu dostupnih podataka sa polovine 2020. godine.
Prema
aktuelnoj projekciji, u 2021. godini se očekuje rast ekonomske
aktivnosti od 3,4 posto, što je za 70 baznih poena više od projekcije
prije šest mjeseci.
Iako je početak 2021. godine takođe pod
uticajem koronakrize, snažniji od očekivanog oporavak u određenim
pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i
izvoza roba, u prvom kvartalu, upućuje na dinamičniju ekonomsku
aktivnost u 2021. godini.
– Na više su bile revidirane i
projekcije varijabli koje predstavljaju stranu potražnju, a koje
preuzimamo od relevantnih vanjskih izvora. To je, takođe, uticalo na
ocjenu da će ekonomska aktivnost u BiH u 2021. godini biti snažnija nego
se očekivalo krajem 2020. godine. Projekcija ekonomskog rasta za 2022.
godinu je revidirana na više za 40 baznih poena, u odnosu na drugi krug
projekcija iz 2020. godine – saopćeno je.
Uz ove korekcije
projiciranih stopa ekonomske aktivnosti na više, nivo realnog BDP-a iz
2019. godine bi se gotovo mogao dostići već krajem 2021. godine. Rast
osobne potrošnje u 2021. godini je zasnovan na pozitivnim pokazateljima
vezanim za tržište rada, te je projiciranom padu broja nezaposlenih
osoba, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plate, te rastu
doznaka iz inostranstva.
– U odnosu na prethodni krug projekcija,
blago smo korigovali na više oporavak osobne potrošnje do kraja 2022.
godine, jer se pokazalo da smo bili nešto pesimističniji, u odnosu na
stvarno stanje u 2020. godini, u pogledu fleksibilnosti tržišta rada, i
brzine oporavka, posebno uslužnog sektora. Ipak, i dalje smo prilično
konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine
kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkon roku,
što utiče na osobnu potrošnju – navodi se.
Prema prvim
raspoloživim podacima za 2021. godinu, rast izvoza roba i nešto sporiji
oporavak domaće potražnje (koji usporava rast uvoza) će rezultirati
manje negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Sa rastom ekonomske
aktivnosti, u 2022. godini očekujemo ponovno produbljavanje
vanjskotrgovinskog deficita.
Rast prihoda od turizma je
projiciran i u 2021. godini, ali intenziviranje trenda ne očekujemo
prije druge polovine 2022. godine.
U prethodnom krugu projekcija,
rast BDP-a u 2021. godini se oslanjao i na rast državne potrošnje. U
ovom krugu projekcija smo revidirali naniže pozitivni utjecaj koji će
vladina potrošnja imati na ekonomsku aktivnost u 2021. godini.
Prvo
tromjesečje tekuće godine je obilježeno pooštravanjem mjera rada
poslovnih subjekata, pretežno iz uslužnog sektora, što je dodatno
utjecalo na fiskalne prihode, i produžilo subvencioniranje. U srednjem i
dugom roku bi intenzitet državne potrošnje mogao biti dodatno ograničen
visinom javnog duga, ali i dospjelim obavezama vezanim za servisiranje
javnog duga.
U projekcijskom razdoblju očekuje se blagi rast inflacije.
Rast
cijena tokom 2021. godine biti će pod utjecajem povećanja cijena
prevoza, slijedom očekivanog rasta cijena energenata na međunarodnim
tržištima.
Jačanje utjecaja domaće agregatne potražnje na
potrošačke cijene očekujemo u 2022. godini. Projekcije inflacije su
konzistentne sa projiciranim trendom u ekonomskoj aktivnosti. Međutim,
cijene su, u trenutnim okolnostima, podložne snažnijim šokovima, te bi
se projekcija inflacije u narednim periodima, mogla znažno revidirati na
više. Faktori koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta
cijena globalnog transporta roba, snažan mogući rast cijena metala, i
snažne promjene u deviznim kursevima valuta značajnih za međunarodnu
razmjenu roba.
– Naše dosadašnje projekcije su se pokazale vrlo
objektivnim, čak i u vanrednim okolnostima kakva je pandemija, pa je
odstupanje u projekciji realnog BDP-a za 2020. godinu bilo svega 20
baznih poena iznad preliminarnih službenih podataka. Međutim, ne
nalazimo se u klasičnom poslovnom ciklusu, te i dalje naglašavamo da su
ocijenjene i procjenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, te i
ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stepenu
neizvjesnosti, koji je vezan uz razvoj epidemiološke situacije, odnosno
uspjeha u suzbijanju širenja virusa i istovremenog postupnog
reaktiviranja ekonomskih aktivnosti.
Naša ocjena mogućih
odstupanja od trenutne projekcije ekonomske aktivnosti je i dalje
izbalansirana. Od faktora koji bi mogli doprinositi reviziji projekcije
ekonomske aktivnosti na više već u drugom krugu projekcija u 2021.
godini izdvajamo očekivanu znatno višu procijepljenost stanovništva do
kraja tekuće godine, snažan rast industrijske proizvodnje, i oporavak
sektora usluga koji je vezan za dolazak inostranih turista. Sa druge
strane, snažan inflatorni šok bi mogao odgoditi oporavak osobne
potrošnje, što bi bio i efekat novog vala pandemije i ograničavanje
kretanja stanovništva. Dodatno, sužavanje fiskalnog prostora bi moglo
negativno utjecati na javne investicije, a produžavanje perioda slabe
ekonomske aktivnosti bi usporavao kreditnu aktivnost banaka.
Objavljivanje
narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH za period
2021. – 2023. godina planirano je za novembar 2021. godine. U ovom
proljetnom krugu izrade srednjoročnih makroekonomskih projekcija,
projekcijski horizont je skraćen za jednu godinu, jer još uvijek nisu
dostupne zvanične projekcije egzogenih varijabli koje predstavljaju
stranu potražnju.
(Vijesti.ba / FENA)