Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2021. godine na 14,7 posto.
Procjena je urađena na
osnovu raspoloživih zvaničnih podataka za prvih šest mjeseci,
objavljenih do kraja augusta, saopćeno je iz CBBiH.
–
Posljedično, uz pretpostavku nepromijenjenog obima ekonomske aktivnosti
za prvi kvartal u odnosu na objavljeno od Agencije za statistiku
početkom jula[1], procjenjujemo godišnji rast realnog bruto društvenog
proizvoda (BDP) za prvo polugodište od osam posto – navodi se u
saopćenju.
CBBiH procjenjuje da je rast realnog BDP-a u odnosu na prvo polugodište 2019. godine iznosio 4,1 posto.
–
Tek se poređenjem procijenjene realne ekonomske aktivnosti u 2021.
godini sa pretpandemijskom godinom stiče osjećaj za dubinu kontrakcije u
2020. godini, koju ni historijski visoke procijenjene godišnje stope
rasta u drugom kvartalu nisu snažno neutralisale – navode iz CB-a, uz
napomenu da treba imati u vidu da je u 2019. godini zabilježeno
usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u našim glavnim trgovinskim
partnerima, kao i pad obima domaće industrijske proizvodnje.
Kako
se nadalje navodi, oporavak EU ekonomije u prvom polugodištu tekuće
godine pozitivno se odrazio na domaću ekonomsku aktivnost.
Svi
mjesečni podaci, posebno trgovina na malo, industrijska proizvodnja, te
izvoz, upućuju na to da je zabilježen historijski visok rast domaće
ekonomije u drugom kvartalu, a zvanični julski podaci ukazuju da bi
ekonomska aktivnost i u trećem kvartalu, na godišnjem nivou, mogla biti
intenzivnija, mada ne kao u drugom kvartalu, nego se inicijalno
pretpostavljalo.
Zbog svega je izvjesna i revizija na više
godišnje procjene ekonomskog rasta u 2021. godini na osnovu
srednjoročnog modela za makroekonomske projekcije CBBiH u jesenjem krugu
projekcija.
– Na osnovu proljetne projekcije srednjoročnog
makroekonomskog modela, realni ekonomski rast u 2021. godini je iznosio
3,4 posto. Faktor koji bi, također, mogao značajno uticati na CBBiH
procjenu ekonomske aktivnosti po kvartalima za 2021. godinu je
eventualna značajna revizija zvaničnih statističkih podataka o
ekonomskoj aktivnosti za prethodne kvartale. Negativni rizici još uvijek
su i dalje vezani za neizvjesnost trajanja pandemije i epidemiološku
situaciju, ali su rizici vezani za dinamiku vakcinacije manje izraženi
nego u prethodnom projekcijskom periodu – navodi se u saopćenju.
Prema
projekciji zasnovanoj na službenim podacima, do kraja juna 2021.
godine, te podacima o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli, poput
cijena hrane i nafte, te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom
periodu, očekuje se jačanje inflatornih pritisaka do kraja godine.
U
trećem kvartalu procjenjujemo rast prosječnih potrošačkih cijena na
godišnjem nivou od dva posto, a u posljednjem kvartalu očekuje se
značajniji rast prosječnih potrošačkih cijena od 2,6 posto na godišnjem
nivou.
– Uzimajući u obzir ukupno godišnje kretanje domaćih
potrošačkih cijena, u 2021. godini očekuje se inflacija od 1,2 posto,
prvenstveno kao rezultat niskog baznog efekta iz prethodne godine, kad
su cijene nafte bile na rekordno niskom nivou, ali i povećanja cijena
ostalih sirovina, transportnih troškova na globalnom nivou, te
značajnijeg rasta potražnje – navodi se u saopćenju.
(Vijesti.ba / FENA)