Hurtić: Treba vještačiti telefon ubice Sulejmanovića, danas usvojeno 11 zaključaka

U zgradi Parlamenta BiH održan je sastanak ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića sa predstavnicama Sigurne mreže BiH, mreže nevladinih organizacija u okviru kojih djeluju sigurne kuće za žrtve rodno zasnovanog nasilja.

Cilj održanog sastanka je isticanje neophodnosti koordinacije svih nivoa vlasti u provedbi Preporuka komiteta Vijeća Evrope za praćenje provedbe Istanbulske konvencije, a u svrhu efikasnije zaštite i prevencije rodno zasnovanog nasilja i femicida u BiH.

Nakon sastanka medijima se obratio ministar Hurtić koji je na samom početku rekao da želi uputiti poruku ženama koje su žrtve nasilja.

“Ja kao čovjek, kao ministar, kao otac i kao suprug želim da pošaljem jednu poruku svim suprugama i svoj djeci koji su maltretirani u porodici. Kada se odluče da izađu iz te kuće i da potraže pomoć neka se ne vraćaju, neka idu do kraja. Neka se ne vrati tom nasilniku, manijaku, koji je učinio to što je učinio toj ženi i ide dalje. On će se pokušavati da je vrati nazad, a u svim slučjevima kada ona prelomi i vrati se kući nastupa pakao za ženu i dijete”, poručio je Hurtić.

Naglasio je da je dao smjernice bezbjednosnim službama da vještače telefon trostrukog ubice Nermina Sulejmanovića i da se vidi s kim je zadnjih sedam dana razgovarao i ko je njemu dojavio gdje se nalazi Nizama Hećimović koju je ubio.

Osim toga, kako je kazao sugerisao je da se provjeri tačnost informacija da je policija u kuću Nizamine tetke došla 20 minuta nakon poziva.

Aida Behram, izvršna direktorica organizacija Žene sa Une iz Bihaća u okviru koje djeluje Sigurna kuća na području USK rekla je da su na sastanku razgovarali o postojećim sistemima podrške te su donijeli nekoliko zaključaka.

“Razgovarali smo i o sistemima dostupne podrške te usaglasili da smo kao društvo odgovorini za sve i jedan slučaj nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Mnogi od nas nažalost ne reaguju na signale koje odašilju žene žrtve nasilja u porodici”, ukazala je Behram.

Na sastanku su usaglašeni sljedeći zaključci koji pozivaju na hitnu i koordiniranu akciju svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a u skladu s njihovim ustavnim i zakonskim nadležnostima:

1. Hitno donijeti propise i podzakonske akte kojim će se obezbijediti efikasna zaštita žrtava nasilja u skladu sa standardima Istanbulske konvencije, a naročito vezano za kaznenu politiku, da kazne i mjere koje se izriču za nasilje u porodici i druge oblike nasilja nad ženama budu djelotvorne, srazmjerne i odvraćaju od činjenja djela.
2. Policija, pravosuđe i centri za socijalni rad moraju poduzimati sve potrebne mjere kako bi se osigurala fizička sigurnost i psihičko blagostanje žrtava rodno zasnovanog nasilja i djece i prekinuti krug moći i zlostavljanja od strane počinioca. Neophodno je jačati profesionalizam i objektivnost u postupanju, te kapacitirati centre za socijalni rad i policiju za efikasnije praćenje stanja i djelovanje u zajednicama, uz blisku saradnju sa građanstvom i nevladinim sektorom.
3. Policija i centri za socijalni rad uz podršku pravosudja i drugih subjekata zaštite, obavezni su profesionalno, temeljito i dosljedno provoditi procjene rizika i upravljanje rizikom od rodno zasnovanog nasilja uzimajući u obzir sve faktore rizika (kao npr. ranija prijava nasilja, podnošenje zahtjeva za razvod i sl.).
4. Osigurati pravni status, kao i dovoljno i kontinuirano finansiranje iz javnih budžeta za sve oblike specijalizovane podrške i pomoći za žrtve nasilja, uključujući sigurne kuće, pravna i psihološka savjetovališta i SOS telefon.
5. Obezbjediti standarde za postupanje i finansiranje programa za rad sa počiniocima nasilja.
6. S ciljem prevazilaženja rodnih stereotipa i jačanja profesionalnih vještina, uvesti sistematičnu i obaveznu obuku o svim oblicima nasilja prema ženama za relevantna stručna lica koja rade sa žrtvama ili počiniocima, a posebno za policiju, tužioce ili sudije, kao i za osoblje centara za socijalni rad i medicinsko osoblje, u skladu sa standardima Istanbulske konvencije. Kako bi se osigurali kontinuitet i održivost, obuka mora biti finansirana iz budžeta i da ne bi ovisile od donatorskih sredstava.
7. Svi subjekti zaštite (posebno, centri za socijalni rad, zdravstvo, policija i pravosuđe) treba da redovno i sistematično prikupljaju administrativne podatke za sve oblike nasilja nad ženama u svim fazama postupanja, klasifikovane prema spolu i starosnoj dobi žrtve i počinioca, oblika nasilja i odnosu između počinioca i žrtve, za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. To je jedini način da se provede analiza, te da se jasno artikuliše propust u odgovoru institucija na nasilje, koji se kontinuirano ponavlja kao najveći nedostatak u ostvarivanju prava žrtava.
8. Umjesto da rodno zasnovano nasilje bude predmet medijskog interesovanja tek nakon događanja nekog teškog slučaja, mediji, a naročito javni servisi, treba da realizuju dugoročne i kontinuirane programske sadržaje za podizanje svijesti stručne i šire javnosti o prevenciji i zaštiti žrtava od svih oblika rodno zasnovanog nasilja. Osim širenja znanja i prevazilaženja stereotipa, cilj programskih sadržaja i kampanja nužno treba biti i promovisanje pitanja lične i društvene odgovornosti u slučajevima nasilja nad ženama. Jednako važno, kampanje i podizanje svijesti moraju biti usmjerene i na žene koje su u riziku od diskriminacije, kako bi dobile informacije o njihovim pravima i uslugama podrške koje su im dostupne.
9. Poboljšati sistem funkcionisanja i koordinacije postojećih koordinacionih tijela za praćenje provedbe Istanbulske konvencije na različitim nivoima vlasti u BiH, kako bi se osigurala sveukupna koordinacija, standardi postupanja i razmjena informacija između tih tijela, tako da se poštuju standardi Istanbulske konvencije u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, a u bliskoj konsultaciji sa specijaliziranim nevladinim organizacijama i civilnim društvom.
10. Sastav Odbora za praćenje i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu, kojeg je 2019. godine formiralo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, još uvijek je nepotpun, jer u njemu nema predstavnika Republike Srpske. Nužno je da se predstavnici iz Republike Srpske uključe u rad ovog odbora koji bi, između ostalog, trebao osigurati sveukupnu koordinaciju i razmjenu informacija između tijela na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.
11. Krajnje je vrijeme da Bosna i Hercegovina, u cilju cjelovite i koordinirane provedbe Preporuka komiteta Vijeća Evrope za praćenje provedbe Istanbulske konvencije (GREVIO Komiteta), donese Akcioni plan za provedbu preporuka kojeg će implementirati svi nivoi vlasti u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima. U provedbi Akcionog plana ključni partner organima vlasti su specijalizovane nevladine organizacije, a različiti projekti međunarodne asistencije su važna podrška realizaciji.

Sastanku je prisustvovala i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald.

KLIX.BA

•