RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Nakon što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održao videokonferencijski govor na dvodnevnom samitu Evropske unije prije početka sesije u četvrtak, lideri EU su se odmah isključili i prešli na dnevni red – rat Izrael-Hamas. Pitanju ruskog rata u Ukrajini nisu se vratili ni danas, završnog dana samita.
Pošto je dominirao samitom za samitima EU otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Zelenskom će sada biti izazov da dobije svu pažnju i političku, ekonomsku i vojnu pomoć koju Ukrajina želi.
To bi moglo da se proširi i van Evrope, pošto je novi predsjednik Predstavničkog doma Kongresa SAD Mike Jackson pokazao malo interesovanja da osigura dodatni novac za podršku Ukrajini. Rekao je da sada “moramo stati uz našeg važnog saveznika na Bliskom istoku, a to je Izrael”.
Ne samo da se geopolitika generalno promijenila, neki političari u EU više nisu ljubazni prema Zelenskom.
“Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu”, napisao je danas na Facebooku novi slovački premijer Robert Fico o samitu EU. On je nakon samita dodao: “Spremni smo da pomognemo, ali ne vojno, jer ne vjerujem u vojno rješenje ovog sukoba u Ukrajini”.
Zelenski, međutim, želi vojnu pobjedu prije mira.
Iako je Slovačka mala u poređenju s većinom članica EU, Ficove prijetnje uskraćivanjem vojne pomoći moraju se posmatrati ozbiljno jer članice EU imaju pravo veta na većinu finansijskih pitanja koja se tiču i Ukrajine.
Ficov kolega iz susjedne Mađarske Viktor Orban godinama koristi prijetnje vetoom. I on je danas Zelenskog “polio hladnom vodom”.
Orban je u redovnom sedmičnom intervjuu na državnom radiju rekao da je strategija EU za pomoć Ukrajini u ratu “propala” i nagovijestio da možda neće biti voljan da odobri prijedlog EU za veću finansijsku pomoć Kijevu.
“Ukrajinci neće pobijediti na bojnom polju, Rusi neće izgubiti na bojnom polju i nema šanse da ruski predsjednik bude poražen u Moskvi u haosu izgubljenog rata”, smatra Orban.
Moskva svakako ulaže više sredstava u ratne napore. Ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je poslanicima u Moskvi da će skoro trećina državne potrošnje iduće godine ići na odbranu u ukupnom iznosu od oko 109 milijardi eura, napominjući da je taj iznos znatno veći u poređenju s prethodnim godinama.
Pošto su povratile dio terena tokom kontraofanzive koja je počela u junu, ukrajinske snage nisu uspjele probiiti rusku odbranu s više ešalona da bi postigle svoj cilj presjeka kopnene veze s poluostrvom Krim za kojim žude. Sada se očekuje da će ofanzivne operacije usporiti kako zima nastupa. Sve to uprkos podršci Evrope i Sjedinjenih Država koja vrijedi milijarde.
Pošto je finansiranje Ukrajine u američkom Kongresu ugroženo, Zelenski se nada da će evropska finansijska “linija spasa” ostati otvorena.
Do kraja godine lideri EU moraju odobriti četvorogodišnji paket od 50 milijardi eura za Ukrajinu da bi EU osigurala budžetsku podršku, podstakla investicije i pomogla u rekonstrukciji srušenog ratom i tu u igru ulazi pravo veta država članica. U pripremi je i četvorogodišnji vojni i sigurnosni paket od 20 milijardi eura.
Orban je rekao da nije voljan za dalje finansiranje Ukrajine koje je imalo za cilj da joj pomogne da vojno pobijedi u ratu, što je strategija za koju je rekao da više nije održiva.
“Bio sam prinuđen da jasno i direktno kažem da je propala strategija koju su usvojili i u koju su nas uveli oni u Briselu”, rekao je on nakon samita. “Šta god da radimo, prije no što potrošimo novac, mora postojati jasna strategija”, rekao je on danas.
Taj stav je iznervirao veliku većinu zemalja EU koje vide Ukrajinu kao bedem zaštite za onu vrstu demokratije koju žele da vide širom svijeta.
Ove sedmice Njemačka je Ukrajini predala treći sistem protivzračne odbrane IRIS-T SLM, a dva takva sofisticirana sistema su joj isporučena prošle godine.
“Čak i ako se dodatno pogoorša stanje sigurnosti širom svijeta, a mi s velikom zabrinutošću upravo gledamo na Izrael i Bliski istok, nećemo prestati da podržavamo Ukrajinu”, rekao je ministar odbrane Njemačke Boris Pistorius. “Ovaj rat neće biti zaboravljen”, podvukao je on.
Drugi su se pitali kakvu bi strategiju Fico i Orban predložili umjesto pune podrške Ukrajini.
“Ako ne pomognemo Ukrajini, zaista, šta je alternativa?”, pitala je premijerka Estonije Kaja Kallas. “To onda znači: Rusija pobjeđuje! I šta se dalje dešava? Zašto onda mislite da ste sigurni?”.
Premijer Irske Leo Varadkar je rekao da “ako ne zaustavimo Putina u Ukrajini, on se tu neće zaustaviti. Dakle, to je prijetnja za sve nas”.
federalna.ba
