Zašto primirje neće zaustaviti ruske udare u Siriji?

Uvjeravanja Moskve da će nastaviti sa svojim vojnim akcijama u Siriji čak i ukoliko se postigne dogovor o primirju, potakla su brojna pitanja o tome kakve su ruske namjere vezano za odnos prema međunarodnim konvencijama o Siriji te stvarnog ruskog stava u pogledu nastojanja da se iznađe rješenje za ovu krizu.

Mihail Bogdanov, zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije, izjavio je za lokalne medije da u slučaju postizanja dogovora o prekidu vatre u Siriji to neće značiti i okončanje ruskih vojnih operacija protiv organizacije Islamska država Iraka i Levant (ISIL) i drugih terorističkih grupa.

Stručnjaci vjeruju da Rusija nastoji ponoviti svoja iskustva iz Čečenije nametanjem rješenja kroz upotrebu pretjerane sile protiv Assadovih protivnika, pogotovo što do toga dolazi u svjetlu sve učestalije priče o mogućem slanju kopnenih trupa u Siriju.

Komentirajući takve izjave, urednik časopisa Problemi nacionalne strategije pojašnjava da će Rusija ići do kraja sa svojom kampanjom čiji je cilj uništenje „terorizma“ u Siriji, te da je izjava Bogdanova u uskoj vezi sa prethodnim ruskim iskustvom koje potvrđuje da se teroristi ne pridržavaju „sporazuma o primirju“.

Azhdar Kurtov dodaje da u Siriji djeluju desetine umjerenih oružanih grupa koje se bore protiv režima Bashara al-Assada te da su te grupe pod diktatom izvana i nemaju svoju vlastitu odluku o zaustavljanju borbe, što znači da će te grupe nastaviti sa borbom u svakom slučaju.

Dominantna sila

U razgovoru sa Al Jazeerom kaže da Moskva podržava tu odluku ali smatra da su pregovori sa pojedinim grupama nemogući, stoga pred Moskvom ne stoji drugo rješenje sem uništavanja takvih organizacija što ni u kom slučaju „nije u suprotnosti sa duhom rezolucije UN-a.“

Upoređujući rat u Čečeniji sa kompleksnošću sirijske krize, Azhdar smatra da se razlika između ova dva slučaja ogleda u tome da je Rusija u Čečenskoj Republici mogla primijetiti nacionalne snage koje odbacuju „terorizam“ i vide budućnost svoje države u ostanku unutar granica Ruske Federacije, a kao rezultat toga je uslijedio procvat Čečenije.

Rusija je uspjela presjeći put pred stranim intervencijama u Čečeniji, što je ograničilo strane sukoba i olakšalo pronalazak rješenja. Što se tiče Sirije, njena teritorija je u potpunosti otvorena pred stranim silama i njihovim planovima koji se tu preklapaju.

Politički analitičar Andrei Stepanov smatra da će Rusija zaustaviti svoje napade na oružane grupe koje budu sarađivale sa režimom Bashara al-Assada u borbi protiv „terorizma“. U isto vrijeme, džihadske skupine će i dalje ostati meta ruskih napada, a posebno pokret Ahrar al-Sham i Jund al-Sham i front Al-Nusra, te ISIL, te kaže da je to ono na što je Bogdanov mislio.

Za Al Jazeeru je istakao da postoje pokazatelji koji potvrđuju da su se Moskva i Washington složili vezano za listu „terorističkih“ organizacija na koje se ne odnosi rezolucija UN-a, te da one neće imati ulogu za pregovaračkim stolom.

Stepanov pojašnjava kako Rusija smatra da, ukoliko ima guranja među više igrača na terenu, mora postojati jedna dominantna sila na sceni, a s obzirom na povlačenje Washingtona, Moskva bi mogla preuzeti na sebe tu ulogu.

Ginu civili

Također, nametanje mirnog rješenja mora se odvijati istovremeno sa uklanjanjem svih faktora koji bi mogli spriječiti njegovu realizaciju, dok u slučaju Sirije Moskva smatra da najveću prepreku pred rješenjem čine „terorističke organizacije“.

Nasuprot tome, predsjednik Odbora za građanska prava u Rusiji smatra da Moskva želi imati odvezane ruke u Siriji, vjerujući da se sa nastavkom ubijanja i uništavanja približava ostvarivanju svojih ciljeva, što zapravo vodi do povećanja broja civilnih žrtava.

On je za Al Jazeeru pojasnio da Rusija ima dovoljno diplomata, eksperata i pravnika koji će joj pomoći u tome da zaobiđe međunarodne odluke i interpretira ih u skladu sa svojim vizijama i političkim ciljevima.

Dodao je da unutrašnja mobilizacija počiva na obmanjivanju građana time da postoje neprijatelji izvana, kao što se prethodno desilo u Gruziji i Ukrajini, dok se pobuna sirijskog naroda protiv diktatorskog režima Bashara al-Assada želi prikazati kao američka zavjera protiv Sirije, a ISIL predstaviti kao grupa koja se nalazi u neposrednoj blizini ruske granice a ne na hiljadama kilometara udaljenosti.

Zaključuje da Putin i njegova politika vode Rusiju u izolaciju, te da izjave Bogdanova pokazuju stepen arogancije i nepoštivanja međunarodnih rezolucija zbog čega  „mi sada ponavljamo američke greške koje su se dugo nalazile na meti ruskih kritika.“

(Al Jazeera Balkans)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*