RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Neka istraživanja pokazuju da su današnja djeca manje kreativna nego prije dvadeset godina, ali imaju viši koeficijent inteligencije. Šta se dogodilo?
Kreativno razmišljanje važan je dio našeg života, treba nam u školi, na poslu i slobodnim aktivnostima. Neka istraživanja pokazuju da su današnja djeca manje kreativna nego prije dvadeset godina, ali imaju viši kvocijent inteligencije. Šta se dogodilo?
Roditelji se, kada su u pitanju uspjesi njihove djece, najviše fokusiraju na akademski uspjeh. Međutim, svijet pun strogo akademski, linearno usmjerenih mozgova ostaće lišen likovne umjetnosti, muzike, književnosti i plesa. Kuda je pobjegla naša kreativnost? – pitanje je kojim se pozabavila studija objavljena u Creativity Research Journalu.
Raste vizualna kreativnost, ali ne i pisana.
U SAD-u djecu prije svega uče kako postići najviše rezultate na standardizovanim testovima, ali ne i kako kreativno razmišljati ili riješiti problem na novi način. Kreativnost u pisanju je takođe često stavljena na stranu, a od učenika se traži da zadovolje standardnu, linearnu formu od pet odlomaka.
Stručnjaci su htjeli uporediti kreativnost otprije 20 godina i sada, koristeći časopis Teen Ink u kojemu se nalaze umjetnička djela, ali i literarni radovi i fotografije. Preko 350 likovnih radova procjenjivali su iskusni likovni umjetnici i ih ocjenjivali ih na osnovu niza atributa. Savremenija tinejdžerska umjetnost je pokazala neke novotarije što sugeriše rast nivoa kreativnosti.
U kreativnom pisanju nivo kreativnosti je pao. Novije priče literarnog časopisa umjetničkih škola New Orleansa su manje imaginativne i eksperimentalne od onih prije dvadeset godina.
(Vijesti.ba)
