70 godina pruge Brčko – Banovići

Danas će svečani voz doputovati iz Banovića do Brčkog. Putnici će biti starci koji su prije 70 godina, u posljeratnom zanosu, u rekordnom roku izgradili prugu, prvu prugu nakon strahovitog rata. Danas će svi, još uvijek živi “omladinci” zajedno obilježiti 70 godina pruge Brčko – Banovići.

Ta omladina od prije 70 godina gradnjom pruge dala je nemjerljiv doprinos posljeratnoj izgradnji tadašnje Jugoslavije, kao i njene Republike Bosne i Hercegovine. Nisu na gradilišta hiljade mladih dovedeni na silu. Bili su tu dobrovoljno jer su bili potrebni, jer je nakon strašnog rata, tu u našoj nekadašnjoj zajedničkoj državi, prije SAD-a sazrelo razmišljanje da ne treba pitati šta vaša zemlja može učiniti za vas, već pitati šta se može učiniti za zemlju.”

“Moramo znati da je pruga izgrađena za manje od šest mjeseci, za nekih 160 radnih dana, da je učešće na izgradnji pruge uzelo oko 62.000 brigadira. Bio je to dobrovoljni rad. Više od 2.000 brigadira bilo je iz inozemstva, Čehoslovačke, Poljske, Mađarske, Rumunije, Francuske, Grčke, Albanije. Bio je to novi pristup izgradnji tako važnih projekata”, kaže historičar sa Univerziteta u Tuzli Izet Šabotić.”

Nakon Omladinske radne akcije (ORA) na pruzi Brčko – Banovići, uslijedile su mnoge druge ORE. Gradila je omladina prugu Šamac – Sarajevo, prugu Doboj – Banja Luka, poznate su akcije Sutjeska, Maglić, građena je Željezara Zenica, Hidrocentrala u Jablanici i mnogo toga još.

Na hiljade momaka i djevojaka iz cijele tadašnje Jugoslavije gradile su ceste, pruge, mostove, termoelektrane, hidroelektrane, fabrike, stvarajući neraskidiva prijateljstva i šireći jedan od najvećih Titovih projekata, projekat koji je danas ocijenjen propalim, projekat bratstva i jedinstva.

Kako je napravljena pruga Brčko – Banovići?
Ideja o izgradnji željezničke pruge koja bi spajala bogata nalazišta uglja banovićkog bazena sa glavnim saobraćajnicama, a preko njih i sa udaljenim potrošačkim centrima postojala je još i prije Drugog svjetskog rata. Po završetku rata još u periodu obnove Jugoslavije od ratnih razaranja, prije početka planske izgradnje socijalističke privrede, ovo je bio jedan od prvih velikih investicijskih projekata.

Za budući petogodišnji plan u slobodnoj Jugoslaviji bilo je prijeko potrebno osigurati solidnu sirovinsku bazu. Bogate naslage banovićkog uglja, za jugoslovenske prilike relativno visokokaloričnog, sa vrlo pogodnim uvjetima eksploatacije potakle su najviše rukovodeće organe privrede da još početkom 1946. godine odluče da se tokom te godine započne izgradnja ove pruge. Bilo je predviđeno i isplanirano sagraditi prugu za sedam mjeseci. Taj zadatak bio je završen u rekordno kratkom vremenu.

Sredinom marta 1946. godine građevinsko odjeljenje tadašnjeg ministarstva saobraćaja dobilo je nalog za izvođenje pripremnih radova. Elaborat o izgradnji bio je gotov za nepunih mjesec dana. Na dan 1. aprila počele su pripreme i taj datum je dan početka omladinskih radnih akcija. Prvog maja prve omladinske radne brigade otvorile su radove na pruzi Brčko – Banovići dugoj 92 km. Tokom izgradnje pruge iskopano je 1.361.680 km² zemlje i 134.460 km² kamena. Izgrađena su dva tunela u dužini 667 m i 22 mosta ukupne dužine 455 m.

Osim što je ta pruga osiguravala opskrbu ugljem velikih gradova u dolini Save, bila je značajna i radi opskrbe hranom izgladnjele i razorene sjeveroistočne Bosne.

Zbog silne žurbe neke dionice su izgrađene nekvalitetno. Primjera radi, neki od usjeka na trasi su se urušili, pa su se poslije otvorenja nedostatci sanirali u tišini.

BHRT