RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Predsjednički kandidat Demokratske partije Hilari Klinton, koja je ubjedljivo izgubila od republikanca Donalda Trampa, trenutno ima milion glasova više, a ta razlika bi na kraju mogla da dostigne i dva miliona.
Zaključno sa utorkom uveče, Klinton ima 61.963.234 glasova, a Tramp 60.961.185. Glasovi se i dalje broje u Kaliforniji, Juti, Vašingtonu i Mičigenu.
Prema procjenama, u Kaliforniji, gde je Klinton dobila povjerenje gotovo dvije trećine biračkog tijela, treba da se izbroji još najmanje tri miliona glasova, a u skladu sa trendom dva miliona bi mogla da pripadnu gubitnici na izborima.
U Mičigenu još nije proglašen ni pobjednik. Tramp trenutno ima 9.000 glasova više od Klinton, ali treba da se prebroji još oko 150.000 glasova.
Sada je gotovo izvjesno da će Klinton biti najubejdljiviji pobjednik predsjedničkih izbora koji, zahvaljujući američkom izbornom sitemu, nije ušao u Bijelu kuću.
Ovo je inače peti put u istoriji da kandidat koji je dobio više glasova nije postao predsjednik SAD.
Prethodno se to dogodilo 2000. godine, kada je takođe kandidat demokrata Al Gor bio uspješniji od Džordža Buša, ali je poslije kontroverznog brojanja glasova na Floridi imao manje elektorskih glasova.
Sistem izbora predsjednika SAD određen je Dvanaestim amandmanom na Ustav SAD, koji je usvojen 1804. godine, pa promjena nema već puna dva vijeka.
Po pomenutom amandmanu predsjednika biraju elektori, predstavnici svake od 50 saveznih država i federalnog distrikta Kolumbija (svoja 3 elektora distrikt u kojem je Vašington dobio je tek 1961, godinu pošto su svoje pravo prvi put iskoristile dvije najmlađe države – Aljaska i Havaji).
Elektori su predstavnici, koje određuju političke partije po pravilu iz sopstvenih redova. Njih određuje stranka posebno za svaku državu. Elektori imaju zadatak da na Elektorskom kolegijumu (tijelu koje de facto bira predsjednika SAD) daju svoj glas predstavniku svoje stranke.
(BHRT/RTV7)
